Repozitorijum kliničkih podataka je zbirka kliničkih podataka pacijenata koji prolaze kroz ustanovu, kliniku ili liječničku ordinaciju. Pružatelji usluga mogu koristiti ove informacije u njezi pojedinačnih pacijenata, kao i u upravljanju određenim postupcima, odjelima i protokolima liječenja. Također može biti iznimno vrijedan za istraživače koji žele retrospektivno ispitati kliničke podatke. Pristup informacijama ograničen je iz pravnih razloga, jer bi to moglo biti potencijalno kompromitirajuće za pacijente.
Stvaranje repozitorija kliničkih podataka zahtijeva robustan elektronički sustav medicinske dokumentacije, idealno onaj u koji se skeniraju ili unose povijesni zapisi. Kako korisnici razvijaju nove informacije laboratorijskim testovima, medicinskim slikovnim studijama i pregledima pacijenata, unose ih u elektroničke datoteke. Ove datoteke ulaze u spremište kliničkih podataka kako bi ga ažurirale i pružile više informacija. Pružatelji usluga također se mogu umrežiti s drugima kako bi podijelili medicinsku dokumentaciju, ako to pacijenti dopuštaju.
Jedna upotreba za skladište kliničkih podataka je u skrbi za pacijente. Liječnik može pregledati cijeli karton pacijenta i može zabilježiti sve posebne nalaze. On može lako izvući zapis s raznih mjesta, pretražiti ga i analizirati. Ovo može biti korisno u dijagnostičke svrhe, a također može pomoći u kontinuiranom liječenju kroničnih i terminalnih bolesti. Centralizirana priroda podataka također može smanjiti rizik od pogrešaka.
Za istraživače unutar ustanove, spremište kliničkih podataka može biti vrijedan resurs. Bolnički administratori i ostalo osoblje mogu pretraživati po raznim parametrima. Oni mogu koristiti ove informacije da identificiraju probleme unutar odjela, različite ishode liječenja i druge teme od interesa. To može pomoći administratorima da razviju politike i sudjeluju u stvaranju novih standarda skrbi i liječenja. Cilj je poboljšati skrb o pacijentima u pojedinim ustanovama kroz statističku analizu i praćenje.
Istraživači također mogu dogovoriti pristup repozitoriju kliničkih podataka nakon pregleda od strane etičkog povjerenstva kako bi se uvjerili da je njihov rad etički prikladan. Moguće je usporediti zapise pacijenata u bazama podataka u temeljitim procjenama kako bi se procijenili ishodi pacijenata s različitim vrstama tretmana. Za dugoročne studije različitih populacija, ovo može biti vrlo korisno. Istraživač bi mogao biti zainteresiran za razlike u zdravstvenoj skrbi u kardiološkoj skrbi, na primjer, i mogao bi se osloniti na postojeće kliničke podatke kao izvor da sazna više o tome tko prima skrb, kakva je kvaliteta skrbi i kada se ona odvija.