Srčana insuficijencija je medicinski izraz koji se odnosi na vrstu zatajenja srca u kojoj srce nije u stanju pumpati dovoljno krvi kroz tijelo. Najčešći uzroci stanja su kronična hipertenzija, upala srčanog tkiva i visoki kolesterol. Osoba može doživjeti kroničnu insuficijenciju, u kojoj simptomi umora, kašlja i kratkoće daha traju tijekom vremena, ili akutnu srčanu insuficijenciju, gdje se iznenada javljaju jaki bolovi u prsima i problemi s disanjem. Zatajenje srca obično se smatra hitnim stanjem i pojedinac bi trebao odmah potražiti liječničku pomoć kada počne primjećivati simptome.
Većina slučajeva zatajenja srca razvija se polako i s vremenom se pogoršava. Kronična stanja mogu biti posljedica visokog krvnog tlaka, nakupljanja kolesterola u arterijama, srčanih udara u anamnezi ili urođene srčane mane. Akutni slučajevi mogu nastati zbog teškog napadaja upale pluća, srčanog udara ili aritmije. Neliječene alergijske reakcije, virusi ili iznenadni krvni ugrušci također mogu utjecati na rad srca i dovesti do insuficijencije.
Akutni slučajevi srčane insuficijencije obično su uočljivi odmah. Osoba može osjetiti oštru bol u prsima i osjetiti kratak dah, utrnuće na jednoj ili obje strane tijela i iznenadno oticanje ekstremiteta koje je posljedica nakupljanja tekućine. Osoba s kroničnim srčanim problemima obično počinje primjećivati osjećaj umora i slabosti, smanjenu sposobnost vježbanja, pogoršanje problema s disanjem i gubitak apetita. Bez liječenja, kronična i akutna stanja mogu dovesti do trajnih zdravstvenih problema ili čak smrti.
Lijekovi na recept obično se daju pacijentima s kroničnom srčanom insuficijencijom kako bi se ublažili simptomi i smanjio rizik od srčanog udara. Popularni lijek za zatajenje srca naziva se inhibitor angiotenzin-konvertirajućeg enzima (ACE) i djeluje tako što širi krvne žile kako bi poboljšao protok krvi i smanjio opterećenje srca. Pacijentu se također mogu propisati beta blokatori za usporavanje i stabilizacija otkucaja srca ili drugi lijekovi posebno dizajnirani za ublažavanje osnovnih stanja poput nakupljanja kolesterola.
Netko tko doživi akutnu srčanu insuficijenciju može trebati hitnu operaciju kako bi se spriječilo potpuno zatajenje srca. Liječnici obično prvo pokušavaju stabilizirati srce lijekovima, a zatim kirurški pročišćavaju začepljene žile ili izvode zahvat arterijske premosnice. Ako je srce postalo toliko slabo da je potpuno nesposobno funkcionirati, kirurg bi mogao ugraditi defibrilator ili umjetnu srčanu pumpu kako bi osigurao da krv nastavi pravilno teći. U najtežim okolnostima može biti potrebna transplantacija srca kako bi se spasio život pacijenta.