Srčani udar je smrt srčanog mišića uzrokovana začepljenjem koronarne arterije. Medicinski se naziva infarkt miokarda, a ovo stanje nastaje kada je koronarna arterija blokirana, čime se srce oduzima krv i kisik. Ovo uskraćivanje srca uzrokuje bol u prsima i pritisak, ozljede srca i moguću smrt.
Iako se srčani udar događa iznenada, uzrok može biti iznenadan ili postupan. Vodeći uzrok srčanog udara je arteroskleroza, odnosno otvrdnuće arterija, zbog nakupljanja plaka uzrokovanog naslagama kolesterola. Ako se u koronarnim arterijama pojavi arteroskleroza, postupno sužavanje ovih arterija počinje utjecati na srčani mišić i na kraju dovodi do infarkta. Slično, krvni ugrušak također može stvoriti blokadu koronarne arterije koja završava istim rezultatom.
Simptomi srčanog udara uključuju bol u prsima i pritisak, otežano disanje, bol u ruci i gornjem dijelu leđa uz moguću mučninu ili povraćanje. Međutim, medicinski stručnjaci procjenjuju da je blizu 25 posto napada tiho, što pacijentu ne daje nikakve simptome upozorenja. Zbog toga je važna rutinska zdravstvena njega, uključujući praćenje čimbenika rizika i zdravlja srca.
Bez obzira na to ima li srčani udar teške simptome ili ih uopće nema, šteta može biti ista. Srčani udar se smatra hitnim slučajem opasnim po život i sve znakove ili simptome, bez obzira koliko blagi, treba provjeriti od strane liječnika. Odgađanje liječenja povećava mogućnost trajnog oštećenja i smanjene funkcije srca ili čak smrti. Što je srce dulje uskraćeno za adekvatan protok krvi i kisika, to je veća šteta. Ako dovoljno velika količina srčanog mišića umre, uslijedit će zatajenje srca.
Nadalje, ozljeda srčanog mišića također može dovesti do ventrikularne fibrilacije, što je nepravilan rad srca uzrokovan abnormalnom električnom aktivnošću. Ako srce ne uspijeva normalno kucati i pumpati krv, poremećena je opskrba krvlju drugih dijelova tijela, uključujući mozak. Oštećenje mozga može se dogoditi u roku od nekoliko minuta ako je lišen kisika koji mu je potreban.