Srčani zalistak je prolaz u srcu, funkcionalna spojna točka između jednog područja srca i drugog. Ventili imaju važnu zadaću otvaranja i zatvaranja tako da se krv kreće duž cirkulacijskog puta. Ove spojne točke podijeljene su u dvije kategorije koje se nazivaju atrioventrikularne i semilunarne. Atrioventrikularni zalisci čine prolaz između atrija i ventrikula, dok su polumjesečni zalisci pričvršćeni na vrhove ventrikula i kontroliraju protok krvi koja ulazi u plućnu arteriju i aortu.
Svaki od dva atrioventrikularna zaliska ima različit naziv. Između desne pretklijetke i desne klijetke nalazi se trikuspidalni zalistak, a mitralni zalistak nalazi se između lijevog atrija i lijeve klijetke. Pojam trikuspid je deskriptivan za desni zalistak jer ima tri kvržice ili listiće koje se otvaraju i zatvaraju dok srce kuca. Mitralni zalistak je različit jer ima samo dva listića ili kvržice, ali njegovo snažno djelovanje u zdravom srcu stvara čvrsto brtvljenje kada je zalistak zatvoren.
Atrioventrikularni srčani zalistak ima specifičan “operativni sustav”. Zalistak je povezan s malim tetivama (chordae tendineae) koje se vežu za mišiće zvane papilarni mišići. Ti se mišići skupljaju, povlače „srčane strune“ i tako zatvaraju kriške zaliska, što dodatno sprječava njihovo prevrtanje zbog krvnog tlaka. U opuštenom stanju, listići se prirodno otvaraju i krv teče od atrija do ventrikula.
Polumjesečni zalisci imaju tri kvržice i pričvršćeni su na desnu i lijevu klijetku. Djeluju na nešto drugačiji način od atrioventrikularnih srčanih zalistaka. I plućni zalistak, pričvršćen na desnu klijetku i aortni srčani zalistak, pričvršćen na lijevu, osjećaju promjene tlaka između ventrikula i velike žile u koju pumpa krv. Na primjer, aortni srčani zalistak se otvara kada lijeva klijetka ima veći tlak od aorte. Slično, plućni ventil se otvara kako bi propuštao krv kada tlak u desnoj klijetki premaši tlak u plućnoj arteriji.
Zdravlje srca ovisi o normalnom funkcioniranju svakog srčanog zaliska, a postoji mnogo problema koji se mogu pojaviti na tim zaliscima koji mogu zahtijevati liječenje ili korekciju. Neke prirođene srčane mane rezultiraju odsutnim, stenotičnim (uskim) ili nedovoljnim zaliscima. Oko 8 od 1000 ljudi ima urođenu srčanu manu i mnoge od njih zahvaćaju barem jedan srčani zalistak. Štoviše, oko 1% populacije ima bikuspidni aortni zalistak, što može dovesti do regurgitacije, gdje krv teče natrag iz aorte u lijevu klijetku. Problemi s mitralnim zaliskom ili trikuspidom mogu postojati ili se mogu razviti kasnije u životu. Starenje ili ponekad bakterijska infekcija također utječu na funkciju ventila.
Srećom, postoje popravci za neispravne ili oštećene srčane zaliske. Ponekad se ventil izravno popravlja, a drugi put mijenja. Uobičajene strategije zamjene koriste goveđe, svinjske, donatorske ili mehaničke ventile. Ove zamjene imaju dobre stope ishoda, iako zalisci tkiva mogu zahtijevati ponovnu zamjenu.