Staphylococcus aureus, ili S. aureus, otkrio je 1880. škotski kirurg Sir Alexander Ogston. Oko 25% ljudske populacije nosi S. aureus u nosu, ustima, analnim i genitalnim područjima te na koži s malim ili nimalo utjecaja bakterija. S. aureus je vodeći uzročnik mnogih tegoba i bolesti uključujući prištiće i čireve, kao i upalu pluća i meningitis. Staph infekcije i trovanja hranom među najznačajnijim su bolestima za koje je odgovoran S. aureus.
Jedan soj Staphylococcus aureus uzrokuje infekcije stafilokoka koje se razvijaju kada bakterija S. aureus dobije pristup tijelu kroz otvorenu posjekotinu ili ranu, kateter ili cijev za disanje. Stafilokokne infekcije mogu biti manje – poput bubuljica ili ozbiljne – poput upale pluća ili sindroma toksičnog šoka. Infekcije kože uzrokuju da zaraženo područje kože bude crveno, natečeno i bolno na dodir. Simptomi ozbiljnije infekcije stafilokokom uključuju glavobolju, zimicu, kašalj i osip.
Celulitis je stafilokokna infekcija koja zahvaća dublje slojeve kože. Ova vrsta stafilokokne infekcije je vrlo česta iako može biti teža kod osoba sa slabijim imunološkim sustavom, kao što su osobe s dijabetesom. Celulitis se općenito liječi antibioticima.
Još jedna uobičajena bolest koju uzrokuje Staphylococcus aureus je trovanje hranom. Pod određenim okolnostima, kada bakterija S. auerus napadne hranu, ona se umnožava i proizvodi toksine. Hrana koja je kontaminirana trovanjem hranom od stafilokoka možda neće pokazivati nikakve znakove lošeg stanja. Nemaju loš miris. Određene namirnice, kao što su meso, jaja, mliječni proizvodi i salate poput salate od tune, sklonije su razvoju stafilokoknog trovanja hranom.
Simptomi trovanja hranom javljaju se brzo i snažno, obično unutar nekoliko sati. Neki od simptoma uključuju mučninu i povraćanje, grčeve u trbuhu, glavobolju i umor. Ozbiljnost simptoma ovisi o tome koliko je zaražene hrane konzumirano, dobi osobe i općem zdravstvenom stanju. Simptomi obično nestaju za dva do tri dana.
Staphylococcus aureus (MRSA) otporan na meticilin je soj Staphylococcus aureus koji je vrlo otporan na neke antibiotike. Dok se drugi oblici S. aureus liječe antibioticima poput meticilina, penicilina i amoksicilina, MRSA ne reagira dobro na te antibiotike. Umjesto toga, MRSA se liječi drenažom rane i propisivanjem antibiotika koji su učinkoviti protiv MRSA. U nekim slučajevima, kombinacija antibiotika može učinkovito djelovati zajedno u borbi protiv MRSA.
Najbolja obrana od Staphylococcus aureus uključuje često pranje ruku toplom vodom sa sapunom, osobito nakon korištenja kupaonice ili izlaska u javnost. Treba izbjegavati dijeljenje osobnih predmeta poput četkice za zube, pribora za jelo, čaše za piće ili ručnika, a redovito prati odjeću, posteljinu i ručnike. Porez ili ranu koja se čini zaraženom trebao bi pregledati zdravstveni radnik.