Statistička značajnost je matematički alat koji se koristi za određivanje je li ishod eksperimenta rezultat odnosa između specifičnih čimbenika ili samo rezultat slučaja. Ovaj koncept se obično koristi u medicinskom području za testiranje lijekova i cjepiva te za određivanje uzročnih čimbenika bolesti. Statistička se značajnost također koristi u područjima psihologije, biologije okoliša i drugim disciplinama u kojima se istraživanja provode eksperimentalnim putem.
Statistika je matematički izračun numeričkih skupova ili populacija kojima se manipulira kako bi se proizvela vjerojatnost nastanka događaja. Koristi se uzorak, a rezultati izračuna primjenjuju se na cijelu populaciju. Na primjer, moglo bi se reći da 80 posto svih odraslih u Sjedinjenim Državama vozi automobil. Bilo bi teško pitati svaku odraslu osobu u SAD-u vozi li on ili ona automobil, pa bi se mogao ispitati slučajni broj ljudi, a podaci bi se statistički analizirali i generalizirali kako bi se primjenjivali na sve odrasle osobe u SAD-u
U znanstvenoj studiji predlaže se hipoteza, zatim se prikupljaju i analiziraju podaci. Statistička analiza podataka proizvest će broj koji je statistički značajan ako padne ispod određenog postotka koji se naziva razina pouzdanosti ili razina značajnosti. Na primjer, ako je ova razina postavljena na 5 posto i vjerojatnost događaja je utvrđena kao statistički značajna, istraživač je 95 posto uvjeren da se rezultat nije dogodio slučajno.
Ponekad, kada je statistička značajnost eksperimenta vrlo važna, kao što je sigurnost lijeka namijenjenog ljudima, statistička značajnost mora pasti ispod 3 posto. U ovom slučaju, istraživač bi mogao biti 97 posto siguran da je određeni lijek siguran za ljudsku upotrebu. Taj se broj može smanjiti ili povećati kako bi se prilagodila važnost i željena sigurnost da je rezultat točan.
Statistička se značajnost koristi za odbacivanje ili prihvaćanje onoga što se naziva nultom hipotezom. Hipoteza je objašnjenje koje istraživač pokušava dokazati. Nul hipoteza obično drži da čimbenici na koje istraživač gleda nemaju utjecaja na razlike u podacima ili da ne postoji povezanost između čimbenika. Statistička značajnost obično se zapisuje, na primjer, kao t=.02, p<.05>. Ovdje “t” predstavlja rezultat testa, a “p<.05 znači="" that="" the="" vjerojatnost="" of="" an="" event="" javljanje="" by= "" šansa="" je="" manje="" nego="" posto.="" ovi="" brojevi="" bi="" uzrok="" null="" hipoteza="" to=" " be="" rejected.="">Primjer psihološke hipoteze koja koristi statističku značajnost mogla bi biti hipoteza da se djevojčice više smiju od dječaka. Kako bi provjerio ovu hipotezu, istraživač bi promatrao određeni broj djevojčica i dječaka i izbrojao koliko se puta nasmiješe u određenom vremenskom razdoblju. Na kraju promatranja statistički bi se analizirao broj osmijeha.
Svaki eksperiment dolazi s određenim stupnjem pogreške. Moguće je da su na dan promatranja svi dječaci bili nenormalno mrzovoljni. Statistička značajnost utvrđena analizom podataka isključila bi tu mogućnost za 95 posto ako je t=.03. U ovom slučaju, sa sigurnošću od 95 posto, istraživač bi mogao reći da se djevojčice više smiju od dječaka.