Pristranost statusa quo je kognitivna pristranost koja ljude navodi da preferiraju da stvari ostanu iste, ili da se mijenjaju što je manje moguće, ako se apsolutno moraju mijenjati. Ova kognitivna pristranost igra ulogu u brojnim područjima, uključujući ekonomiju, političke znanosti, sociologiju i psihologiju, a mnoga su istraživanja provedena o njoj kako bi se sagledali načini na koje utječe na ljudsko ponašanje. Svjesni uloge koju status quo pristranost igra u njihovim vlastitim životima, ljudi mogu poduzeti korake da smanje utjecaj te pristranosti na njihovo donošenje odluka.
Nekoliko drugih kognitivnih predrasuda utječe na ovu pristranost, uključujući koncept averzije prema gubitku. Većina ljudi daje prednost izbjegavanju potencijala za gubitak u odnosu na traženje potencijala za dobitkom. Drugim riječima, kao opće pravilo, ljudi su konzervativni jer ne žele izgubiti dobitke koje su ostvarili. Kao rezultat toga, pokušaje napredovanja mogu smatrati potencijalno rizičnim. U nekoliko studija, kada se prezentiraju u osnovi identične situacije, ispitanici su skloni odabrati odluku za koju je najmanja vjerojatnost da će uzrokovati gubitak.
Ova pristranost očito igra vrlo važnu ulogu u donošenju odluka, jer će ljudi obično donijeti izbor za koji je najmanje vjerojatno da će uzrokovati promjenu. Pristranost statusa quo također može igrati ulogu u dnevnim rutinama; mnogi ljudi jedu istu stvar za doručak dan za danom, na primjer, ili hodaju na posao u potpuno istom obrascu, bez varijacija. Nesposobnost da budu fleksibilni može uzrokovati da ljudi postanu pod stresom ili uznemireni kada ih neka situacija prisili na izbor, a može zatvoriti oči pred potencijalnim prilikama.
U ekonomiji, status quo pristranost objašnjava zašto mnogi ljudi donose vrlo konzervativne financijske odluke, kao što su čuvanje svojih depozita u jednoj banci čak i kada im banka nudi bolju kamatnu stopu koja je u suštini identična u svim drugim aspektima. Snažna želja da se stvari održe istim može uzrokovati da ljudi izgube donošenjem konzervativnih odluka. Također može igrati ulogu u svijetu marketinga, jer su tvrtke naučile na svoju žalost kada radikalno redizajniraju ambalažu ili sastojke popularnih proizvoda.
Iako ova pristranost može pružiti određenu dozu samozaštite potičući ljude da donose sigurnije odluke, ona također može postati osakaćena, sprječavajući nekoga da odabere pustolovniju opciju. Kao i druge kognitivne pristranosti, može biti toliko suptilna da ljudi toga nisu svjesni, što otežava izlazak iz postavljenih obrazaca.