Stopa povrata je iznos novca koji osoba zarađuje u odnosu na iznos novca koji ulaže. Koristi se za praćenje svih različitih vrsta ulaganja, od ulaganja u štedni račun do dobiti i gubitaka ostvarenih ulaganjima u dionice. Povrat može biti jednak prihodu od kamata, dobiti ili gubitku koji ulagač ima od ulaganja, ili neto dobiti ili gubitku osobe.
Početni iznos novca koji osoba ulaže obično se naziva glavnicom, iako se može nazvati i troškovnom osnovom ili investicijskim kapitalom. Stopa povrata uspoređuje se s količinom novca koju osoba u početku ulaže. Ova dva broja se uspoređuju kako bi se dobila točna slika o tome koliko se investicija isplatila.
Ova vrsta mjerenja neophodna je za izračunavanje stvarne uspješnosti ulaganja kada se ulažu različiti iznosi novca. Na primjer, ulaganje od 100 USD na kojem osoba zaradi 50 USD bilo bi izvrsno ulaganje, sa stopom povrata od pedeset posto. S druge strane, ako je početno ulaganje bilo 10,000 dolara i zaradilo 50 dolara, ulaganje bi imalo stopu povrata od samo pet posto.
Izračunavanje stope povrata ulaganja ključno je za donošenje odluka o ulaganju. Rizičnija ulaganja moraju imati višu predviđenu stopu da bi bila isplativa. Ulaganje s relativno niskom predviđenom stopom povrata, s druge strane, općenito bi trebalo biti niskog rizika kako bi se i dalje isplatilo.
Na primjer, štedni račun može imati relativno nisku predviđenu stopu koju će vratiti. Međutim, budući da je investicija sigurna, prihvatljiva je niža stopa. Dionice bi obično trebale imati višu predviđenu stopu povrata novca, budući da investitor preuzima veći rizik u ovoj situaciji.
Stopa povrata može se izračunati na dva načina: prosječna stopa ili složena stopa. Prosječna stopa najbolje se koristi za mjerenje učinka ulaganja u kratkom roku. Izračunava se izračunavanjem srednjeg prinosa u dotičnom razdoblju i dijeljenjem s brojem dotičnih godina.
S druge strane, složenu stopu bolje je koristiti za izračun povrata ulaganja u dužem vremenskom razdoblju. Izračunava se dijeljenjem geometrijske sredine s brojem dotičnih godina. Da bi se odredila geometrijska sredina, dotični prinosi se množe i uzima se kvadratni korijen.