Struktura tržišta odnosi se na prirodu tržišta i ispituje njegove karakteristike, uključujući kupce, troškove i konkurenciju. Općenito, tržišta su podijeljena u četiri strukture: oligopol, monopol, monospon i savršena konkurencija. Monopol, oligopol i monospon su vrste nesavršene konkurencije koje postoje u suprotnosti sa savršenom tržišnom strukturom tržišnog natjecanja. Tržišne strukture koriste trgovci i ekonomisti za predviđanje ekonomske budućnosti poduzeća ili tržišta.
Savršena konkurencija može se nazvati i čistom konkurencijom. Teoretizira se da je savršeno okruženje konkurencije ono koje stvara najnižu cijenu za potrošača. U savršenom sustavu natjecanja svaki trgovac može besplatno ući na tržište. Postoji veliki broj kupaca i prodavača koji nude u osnovi isti proizvod koji sudjeluju u cjenovnim ratovima i pokušavaju ponuditi najnižu cijenu potrošaču.
Oligopol je tržišna struktura koja uključuje relativno mali broj prodavača na tržištu koji mogu kontrolirati cijenu svoje robe. Kada oligopol rezultira dosluhom ili tajnim poslovima među tvrtkama koje sudjeluju, rezultat može biti kontrola cijena. Primjer dobro poznatog oligopola bila bi industrija benzina, u kojoj samo nekoliko tvrtki dominira tržištem i ima priliku u dosluhu kontrolirati cijene. Oligopol obično nastaje ili zato što su troškovi ulaska u posao visoki ili zato što bogati konkurenti dominiraju tržištem s velikim proračunom za promociju proizvoda.
Monopol je tržišna struktura u kojoj jedna tvrtka ima cijelo ili gotovo cijelo tržište. Iako se na njega često gleda kao na prisilno stanje strukture tržišta, monopol ne mora uvijek biti uzrokovan neugodnim konkurentskim praksama; ponekad se može dogoditi samo od sebe. Kada se monopol dogodi jer su svi drugi koji isporučuju proizvod ili uslugu prestali s poslovanjem, to se naziva prirodni monopol. Monospon je stanje na tržištu u kojem postoji jedan kupac s mnogo opcija koje nude isti proizvod ili uslugu. U tim slučajevima kupac obično ima više moći jer je posao od vitalnog značaja za prodavatelja.
Promjene u tehnologiji i poslovanju mogu transformirati tržišnu strukturu industrije. Oligarhijsko tržište na kojem se nalazi diskografska industrija doživjelo je transformaciju s pojavom kućnih računala s jednostavnom tehnologijom snimanja u kombinaciji s razvojem interneta. Prije su visoki troškovi opreme za snimanje te razvoja i promocije davali diskografskoj industriji kontrolu nad glazbenim tržištem. S novom, jeftinijom tehnologijom, hobist koja se bavi snimanjem na Internetu s nešto dodatnog novca sada može izgraditi bazu obožavatelja i dobiti novac za svoj rad bez pomoći diskografske kuće ili ugovora.