Studentski zajam je oblik financijske pomoći koji se nudi studentima. Studentima je na raspolaganju niz različitih vrsta kredita, od kojih neki imaju vrlo povoljne kamatne stope i uvjete otplate. Studenti mogu koristiti studentske zajmove za plaćanje školarine i troškova stanovanja te za druge troškove vezane uz obrazovanje, kao što su kupnja računala, troškovi prijevoza i tako dalje. Cilj većine studentskih zajmodavaca je učiniti obrazovanje dostupnim svim ljudima, pri čemu zajmodavac računa na činjenicu da će ljudi moći otplaćivati zajmove nakon što diplomiraju s tržišnim vještinama.
Kada studenti pohađaju fakultet ili sveučilište, imaju mogućnost podnijeti zahtjev za financijsku pomoć. Podnošenje zahtjeva za financijsku pomoć daje studentima pristup nizu bespovratnih sredstava, stipendija i zajmova, koji se nude na temelju potreba i zasluga. Studenti će obično biti obaviješteni da ispunjavaju uvjete za određeni iznos studentskih zajmova i mogu odabrati hoće li te zajmove prihvatiti ili ih odbiti.
Nekim studentskim zajmovima upravlja vlada, u tom slučaju obično imaju najbolje kamatne stope i uvjete otplate. Mnogi imaju programe odgode kamata, u kojima kamatu na studentski zajam plaća vlada dok je student u školi, a student obično ne mora početi plaćati zajam tek nakon diplome. Roditeljima se mogu ponuditi i drugi studentski zajmovi, u kojem će slučaju obično biti potrebna plaćanja odmah, ali sve dok vlada upravlja zajmom, uvjeti će obično biti vrlo povoljni.
Studentski kredit moguće je dobiti i preko privatne tvrtke. Privatno financiranje ima neke nedostatke kojih bi studenti trebali biti svjesni. Većina privatnih zajmova ima više kamatne stope od državnih zajmova i mogu dospjeti odmah, bez odgode plaćanja ili kamata. Privatni zajmodavci također imaju tendenciju da manje opraštaju u pogledu uvjeta otplate i možda neće ponuditi odgode za teškoće ili druge opcije kako bi olakšali otplatu zajma. Neki privatni zajmodavci su se kroz povijest bavili grabežljivim pozajmljivanjem studentima, a studentima se preporučuje da razgovaraju s službenicima za financijsku pomoć o svojim mogućnostima privatnog posuđivanja kako bi dobili mišljenje nekoga tko ima iskustva u tom području.
Neki studenti nerado se zadužuju kako bi financirali svoje fakultetsko obrazovanje i mogu odlučiti odbiti studentske zajmove. Iako je želja za razboritošću svakako hvalevrijedna, studenti ne bi trebali kompromitirati svoje obrazovanje kako bi izbjegli zaduživanje. Pogotovo kada se mogu dobiti državni zajmovi, dug je vrlo izvodljiv, a nekoliko godina nakon diplome činit će se minuskularnim. Najprije bi svakako trebalo pristupiti opcijama poput bespovratnih sredstava i stipendija, ali ako studentski zajam čini razliku između mogućnosti pohađanja škole po izboru i prisiljavanja na drugu instituciju, zajam bi trebao biti prihvaćen. Inače, kamate na studentski zajam često se odbijaju od poreza, pa će otplata studentskih kredita zapravo uštedjeti novac na porezima u budućnosti!