Prilikom osmišljavanja istraživačkog projekta, studijski tim ima na raspolaganju mnoge metode prikupljanja podataka. Studija poprečnog presjeka moćan je alat koji prikuplja podatke u jednom trenutku od velikog broja subjekata. Istraživači obično prikupljaju podatke o svom hipotetiziranom fenomenu, ali također prikupljaju demografske i druge relevantne karakteristike kako bi svoje nalaze mogli usporediti s drugim skupinama. Studija poprečnog presjeka može se koristiti u gotovo svakoj disciplini koja provodi znanstveno istraživanje.
Poprečni presjek opisuje vremenski okvir u kojem se studija provodi. Ovo je suprotno longitudinalnoj studiji, koja prikuplja podatke u nekoliko trenutaka bilo od istih sudionika studije ili iz skupa sličnih subjekata. Studija poprečnog presjeka obično je jeftinija za provođenje od longitudinalne studije, jer se subjekti ne moraju pratiti tijekom vremena. Također, ova vrsta analize ne trpi smanjenje broja sudionika kao longitudinalno istraživanje. Još jedna prednost presječnih studija je ta što se analiza podataka može započeti odmah nakon završetka prikupljanja.
Metoda poprečnog presjeka ima neke nedostatke. Budući da se podaci prikupljaju u jednom trenutku, istraživači ne mogu iz njih izvući zaključke o uzročnosti. Na primjer, ako istraživač otkrije da je srčana bolest uobičajena među uredskim radnicima, ova istraživačka metoda ga sprječava da tvrdi da uredski rad pridonosi srčanim bolestima. U nekim slučajevima, studija presjeka možda neće biti izvediva zbog nedostatka sudionika. Na primjer, u slučaju rijetke bolesti, istraživač možda neće imati pristup dovoljnom broju subjekata istraživanja kako bi mogao donijeti generalizirajući zaključak o svojoj hipotezi.
Istraživači koji su odabrali dizajn presječne studije mogu biti zbunjeni povijesnim čimbenicima tijekom ili prije prikupljanja podataka. Na primjer, istraživač koji proučava spremnost za hitne slučajeve možda neće dobiti točne rezultate ako je proveo anketu neposredno nakon velikog uragana. U istim okolnostima, longitudinalna studija pokazala bi trendove u pripravnosti za hitne slučajeve i pokazala je li uragan utjecao na fenomen.
Ako istraživač želi opisati rasprostranjenost u određenom vremenu, on ili ona može odabrati dizajn presjeka studije. Na primjer, tim istraživača možda želi znati više o autizmu i obrazovanju. Mogli bi ispitati učitelje o broju autističnih učenika u njihovim razredima, obrazovnim i bihevioralnim karakteristikama njihovih učenika i resursima dostupnim autističnoj djeci. Studija bi također mogla obuhvatiti demografske karakteristike kao što su spol učenika s autizmom, dob i razina razreda učenika te regija zemlje u kojoj se škola nalazi za komparativnu analizu.
Poprečne i longitudinalne studije opisuju vrijeme prikupljanja podataka. Stoga se studija presjeka može kombinirati s većinom kvantitativnih metoda istraživanja. Ispitivanje poprečnog presjeka može od sudionika tražiti da opišu svoje iskustvo s rakom dojke. Tijekom proučavanja iste bolesti, analiza sadržaja presjeka može ispitati kako medicinski časopisi pristupaju raku dojke ili koliko je članaka posvećeno istraživanju raka dojke.