Što je subkortikalna bijela tvar?

Subkortikalna bijela tvar, često jednostavno nazvana bijela tvar, je regija unutar mozga koja ima visoku koncentraciju živčanih vlakana. Ova vlakna su obložena proteinom zvanim mijelin, koji pomaže u prijenosu električnih impulsa niz vlakna. Tijela stanica ne prekidaju živčana vlakna vrlo često, pa se električni signali kreću kroz njih vrlo brzo u usporedbi s drugim živčanim stanicama. Mnoge nevoljne funkcije regulirane su u ovoj regiji mozga, uključujući reflekse i ravnotežu. Oko 60% mozga sastoji se od neke vrste bijele tvari, koja stvara tisuće milja ili kilometara neuronskih veza tijekom ljudskog života.

Dok je popularnoj kulturi poznatija siva tvar, vanjski dio mozga koji kontrolira svijest i spoznaju, subkortikalna bijela tvar kontrolira većinu funkcija koje nesvjesno održavaju rad ljudskog tijela. Ozljede bijele tvari mogu imati katastrofalne učinke na tjelesne funkcije. Bolest bijele tvari može doći iz raznih uzroka, ali mnoge od najčešće poznatih bolesti proizlaze iz problema s mijelinskim ovojnicama na živčanim vlaknima unutar tkiva. Multipla skleroza (MS) nastaje kao posljedica razgradnje mijelina, a encefalitis je posljedica razgradnje mijelina i autoimune upale.

Ozljede subkortikalne bijele tvari ne uzrokuju uvijek po život opasne probleme, au nekim slučajevima mogu se izliječiti ili čak reverzibilne. Količina liječenja i prognoza za bilo koji od njih variraju ovisno o ozljedi ili bolesti, kao i o jedinstvenom stanju pacijenta. Općenito, ozljede bijele tvari se barem donekle mogu liječiti, ali većina također uzrokuje trajna oštećenja i nisu u potpunosti reverzibilne. Liječenje većine bolesti obično uključuje pokušaj usporavanja njihovog napredovanja, umjesto pokušaja popravljanja štete koju uzrokuju. Bolest bijele tvari, iako gotovo uvijek na kraju utječe na kvalitetu života, nije nužno smrtonosna.

Većina ozljeda subkortikalne bijele tvari pojavljuje se kao lezije, koje su značajne promjene u strukturi mozga. Oni mogu izgledati kao suze, plakovi ili razne abnormalne strukture. U djece se subkortikalna bijela tvar ponekad može popraviti sama od sebe ako joj se da dovoljno vremena, ali kod odraslih su šanse da se to dogodi mnogo manje. Svaka strukturna promjena mozga, čak i djelomično zacijeljena, može povećati šanse da pacijent razvije depresiju ili druga medicinska stanja. Održavanje integriteta bijele tvari ključno je za zdrav rad mozga i tijela.