Subliminalno oglašavanje, također poznato kao podsvjesno podražajne poruke, oblik je oglašavanja koji koristi suptilne slike, zvukove i sadržaj kako bi pokušao utjecati na podsvjesni um da izvrši kupnju ili pronađe nešto što bi bilo privlačno. Iako je tijekom godina bilo mnogo kontroverzi o njegovoj stvarnoj upotrebi u oglašavanju, subliminalni marketing je nešto na što se društvo u cjelini naviklo zbog napada televizije, tiska, publikacija i interneta. Potrošači imaju tendenciju lakog utjecaja dodavanjem određenih fraza, slika, zvukova i poticaja koje oglašivači potroše na milijune proučavajući u probnim studijama prije nego što proizvodi uopće dođu na police.
Prva priznata upotreba subliminalnog oglašavanja bila je prije početka 20. stoljeća kada su u marketinške prakse uvedeni jedva primjetni vizualni i audio podražaji kako bi utjecali na potrošače. Pokazalo se da korištenje niske razine jedva čujne glazbe ili zvukova u kombinaciji sa privlačnim vizualnim slikama povećava vjerojatnost da se potrošači osjećaju ugodnije i da na kraju kupe. Početkom do sredine 1900-ih mnoge su velike reklamne tvrtke koristile subliminalno oglašavanje kako bi stvorile generaciju vjernih kupaca.
Godine 1957. socijalni psiholog iz Michigana pod imenom James Vicary objavio je da je proveo studiju koja je pokazala da su svjetleće slike popularnog pića i kokica prikazane tijekom filma utjecale na kupovne navike potrošača koji su ih vidjeli. Vicary je zaslužan za skovanje izraza podsvjesni marketing – tvrdnja koja je navela Središnju obavještajnu agenciju SAD-a da napiše cjelovito izvješće o ovoj praksi i dovela do zabrane očiglednih podsvjesnih oglasa u cijelom oglašavanju u Sjedinjenim Državama do 1958. Vicary je kasnije odustao od svog prethodnog tvrdnju, međutim, što je samo stvorilo još više misterija.
Najčešći oblik subliminalnog oglašavanja uključuje dodavanje brzih bljeskova slika prikazanih na filmskom ili televizijskom ekranu neposredno prije emisije ili dok je film u tijeku. To je nešto što većina potrošača ne primijeti odmah, ali može utjecati na njihovu odluku o kupnji pića, hrane i robe u nekom trenutku tijekom emisije. Drugi oblik subliminalnog oglašavanja je suptilna uporaba zvukova niske razine ili glazbe koja se reproducira unatrag, koju ljudsko uho možda ne čuje dobro, ali može utjecati na podsvijest. Ovo se često naziva maskiranjem leđa u glazbenoj i filmskoj industriji.
Koriste li se podsvjesne poruke uopće u oglašavanju ili drugim medijima, kontroverzno je pitanje. Mnogi vjeruju da je to mit. Dok jedni rado priznaju da se podsvjesni marketing koristi za povećanje prodaje, drugi tvrde da je to loša praksa na koju se oglašavačka industrija negira. Međutim, istraživanje tržišta još uvijek pokazuje da dobar broj potrošača prepoznaje da je podsvjesno oglašavanje svakodnevni dio svijeta oglašavanja i da utječe na odluke o kupnji u velikoj većini potrošačkih populacija.