Supresija nadbubrežne žlijezde je pad funkcije nadbubrežnih žlijezda, što dovodi do smanjene razine hormona nadbubrežne žlijezde poput aldosterona i kortizola u tijelu. Nedostaci ovih hormona mogu uzrokovati razne simptome i mogu biti hitna medicinska pomoć kada razina hormona naglo padne. Tretmani za supresiju nadbubrežne žlijezde uključuju identificiranje i liječenje uzroka, kao i davanje dodatnih hormona za stabilizaciju pacijenta. Endokrinolog, liječnik specijaliziran za poremećaje koji uključuju hormone, može nadzirati liječenje.
Nadbubrežne žlijezde se nalaze neposredno iznad bubrega. U slučajevima primarne supresije nadbubrežne žlijezde, pacijent razvija niske razine hormona zbog problema sa samim žlijezdama, poput raka, traume ili autoimune bolesti. Sekundarni slučajevi supresije nadbubrežne žlijezde uzrokovani su poremećajima hipotalamusa ili hipofize, što dovodi do promjena u razinama hormona koji se koriste za kontrolu nadbubrežne funkcije.
Bolesnici s niskom razinom hormona nadbubrežne žlijezde mogu žudjeti za soli i osjetiti simptome kao što su mučnina, tamnjenje kože, povraćanje, proljev, slabost, gubitak težine, razdražljivost, depresija i bol u mišićima. Testiranje krvi može identificirati niske razine hormona, a dodatni medicinski testovi mogu se koristiti kako bi se saznalo više o endokrinom sustavu pacijenta kako bi se točno odredio izvor problema. Povijest bolesnika također je važna, jer stvari poput povijesti korištenja određenih lijekova ili infekcije određenim bolestima mogu povećati osjetljivost na supresiju nadbubrežne žlijezde.
Kongenitalna hiperplazija nadbubrežne žlijezde, Addisonova bolest i Cushingova bolest povezane su sa supresijom nadbubrežne žlijezde, kao i produljena uporaba steroidnih hormona. U nekim slučajevima, pacijent može ući u krizu nadbubrežne žlijezde, hitnu medicinsku pomoć koju karakterizira kritično niska razina kortizola. Pacijenti u krizi trebaju hitnu hitnu liječničku pomoć kako bi se mogli stabilizirati i liječiti.
Ako liječnik zna da je pacijentu izložen riziku od supresije nadbubrežne žlijezde, liječnik može preporučiti povremene preglede kako bi se identificirali rani znakovi upozorenja. Ovi pregledi mogu uključivati krvne pretrage i druge dijagnostičke pretrage za provjeru zdravlja nadbubrežne žlijezde. Ako se utvrde znakovi komplikacija, liječenje se može pružiti odmah, prije nego što pacijent doživi ozbiljne zdravstvene probleme.
U drugim slučajevima, pacijent možda nema poznate rizike za supresiju nadbubrežne žlijezde, a promjena razine hormona mogla bi biti iznenađenje. Ljudi koji imaju simptome koji upućuju na trajni medicinski problem trebaju potražiti liječničku pomoć kako bi mogli biti procijenjeni, dijagnosticirani i liječeni, ako je potrebno. Liječnici radije primaju pacijente koji ne trebaju pozornost, nego prekasno, a pacijenti se ne bi trebali sramiti izraziti zabrinutost ako imaju zabrinjavajuće simptome.