“Svemirsko trošenje” odnosi se na blagu eroziju uzrokovanu na nezaštićenim planetima, mjesecima i asteroidima sunčevim vjetrom, kozmičkim zrakama, mikrometeoritima i većim meteorima. Svemirski vremenski uvjeti utječu na fizička i optička svojstva površina planetarnih tijela, pa je razumijevanje njegovih specifičnosti važno za interpretaciju podataka s daljinskog senzora, poput fotografija svemirskih sonda vanjskih mjeseci Sunčevog sustava.
Prvi oblik svemirskog trošenja koji je prepoznat je aglutinacija – sitni komadići materijala koji se isparavaju sićušnim mikrometeoritima i raspršuju po površini. Materijal prekriven aglutinacijom ljudskom oku izgleda crn zbog prisutnosti nanofaznog željeza. Aglutinacija je uobičajena, na primjer, u lunarnim tlima, gdje čini čak 60 do 70% zrelih lunarnih tala. Aglutinacija i svemirsko trošenje djelomično su odgovorni za tamni izgled lunarne marije. Budući da je prosječni mikrometeorit malen (samo nekoliko desetaka nanometara u promjeru), trošenje se odvija na malim površinskim razinama, a tek u posljednjih nekoliko desetljeća imali smo mikroskope dovoljno moćne da ispitaju specifičnosti njegove strukture.
Drugi oblik svemirskog trošenja koji se javlja, djelomično na Mjesecu, gdje je proučavan, povezan je sa solarnim vjetrom. Tijekom milijardi godina, solarni vjetar koji je udarao u površinu Mjeseca okrenutu prema Suncu, taložio je svjetlosne elemente, posebno helij-3, koji se promatra kao nuklearni fuzijski izvor druge generacije. Helij-3 zahtijeva više energije za spajanje nego prva generacija nuklearnih fuzijskih goriva kao što je deuterij, ali također oslobađa više energije. Samo 20 tona helija-3 moglo bi napajati energetske potrebe Sjedinjenih Država, ako uspješno razvijemo fuzijski reaktor koji može dobiti više energije iz helija-3 nego što je potrebno za njegovo spajanje.
Ruska i kineska vlada smatraju helij-3 na Mjesecu uzrokovan svemirskim vremenskim prilikama kao ekonomski resurs. Kineska vlada navela je helij-3 kao primarni razlog za pokušaj dolaska do Mjeseca, a ruska energetska tvrtka postavila je cilj da se helij-3 na Mjesecu iskopa do 2020. godine.