Sveta Stolica se može smatrati vladom Rimokatoličke crkve. Međutim, izraz je malo kompliciran i može se koristiti za označavanje niza različitih entiteta. Ot uključuje teritorij Vatikana; doslovno sjedište ili katedrala Pape u bazilici svetog Ivana Lateranskog u Rimu; sam Papa, koji je suveren nad teritorijem Vatikana; i druga tijela vlasti, poznata pod zajedničkim imenom Rimska kurija.
U prethodnim je stoljećima Sveta Stolica imala suverenitet nad mnogo većim teritorijom u Italiji poznatim kao Papinska država. Sredinom 19. stoljeća talijanski nacionalisti počeli su zadirati u Papinsku državu, a teritorij je konačno potpuno eliminiran 1870. Vatikan je osnovan 1929. Lateranskim ugovorom, sporazumom između Svete Stolice i talijanske vlade. Nazvan po Rimskoj kuriji, ponekad zvanoj Vatikan, Vatikan je nastao kao opipljiv simbol neovisnosti Crkve kao političkog i diplomatskog entiteta.
Ova vlada je složena, s tri Tribunala, devet Kongregacija, 11 Papinskih vijeća i mnogim uredima s različitim funkcijama. Drugo po važnosti za papu je Državno tajništvo, čiji je nositelj, kardinal državni tajnik – službeno nazvan Državni tajnik Njegove Svetosti Pape – sličan premijeru u mnogim sekularnim vladama. Od 2006. do početka 2013. nositelj te službe bio je Tarcisio kardinal Bertone, ali je napustio dužnost kada je papa Benedikt XVI. podnio ostavku. Uz upravljanje svjetskim crkvenim poslovima i naukom, Sveta Stolica ima urede koji se bave pravosudnim i financijskim funkcijama.
Sveta Stolica ima bogatu povijest diplomatskih odnosa koja datira iz 4. stoljeća. Danas se može pohvaliti sa 175 diplomatskih odnosa diljem svijeta, koji se protežu na svim kontinentima, zajedno sa 179 stalnih diplomatskih misija. Od svog osnutka u 15. stoljeću, Državno tajništvo nadzire te odnose. Vlada je također aktivni član mnogih međunarodnih organizacija i promatrač u mnogim drugim, uključujući Ujedinjene narode.