Svaka zemlja ima svoje pravo na slavu, a Hrvatska je svjetski poznata zemlja po svojoj jedinstvenoj geografiji. Značajan dio hrvatskog krajolika sastoji se od vapnenca, sedimentne stijene koja se velikim dijelom sastoji od kalcijevog karbonata (kalcita). Hrvatski vapnenac poznat je i kao krš, pojam koji se koristi za obilježje neplodnih krajobraznih platoa zemlje. Najpoznatiji kraški krajolik, definiran suhim razbijenim ravnicama hrvatskog vapnenca, je Dinarski krš. Dinarski krš je opsežna krajobrazna tvorevina koja zauzima široku zonu dužine 100 kilometara duž sjeveroistočne obale Jadranskog mora.
Hrvatska ima tri glavne regije koje obrubljuju kamenitu obalu u ovoj zoni: Istru, Dalmaciju i Sjevernu obalu. Hrvatski vapnenac koji se nalazi uz ovu zonu smatra se klasičnim kršom, koji pripada razdoblju krede i jure, s prosječnom debljinom od 1.24 do 1.86 milja (2-3 kilometra) i debljinom od 6 do 1.24 milje (1-2 kilometra) , odnosno.
Kao sedimentna stijena, vapnenac nastaje tijekom dugog vremenskog razdoblja kroz slojevitost sedimenta. Kroz toplinu i pritisak, labavi komadići mulja, minerala i školjki, između ostalog, sabijaju se u jedinstveni konglomerat. Primarni izvor kalcijevog karbonata u hrvatskom vapnencu su školjke morskih organizama. Čini se da je čisti vapnenac bijele ili gotovo bijele boje. Stijena se lako rezati i rezbariti, što je čini idealnim materijalom za razrađene rezbarije. Međutim, hrvatski je vapnenac također težak za žetvu i stoga se smatra skupom tržišnom robom.
U općoj upotrebi, vapnenac se nalazi kao katalizator u industrijskom radu, koristi se za povećanje brzine stvrdnjavanja u mortu, žbuci i cementu. Često čvrsta podloga cesta sadrži vapnenac kao agregat. Pasta za zube i staklo mogu imati talog vapnenca u sebi, a vapnenac se također koristi u vrtlarstvu za neutralizaciju pretjerano kiselog tla.
Prostrani krški krajolici Hrvatske jedinstven je za ovu zemlju, jednostavno zbog same veličine formacija. Krajolik je stvorio jedinstveno okruženje za razne flore i geološke formacije kao što su rijeke, slapovi i podzemne špilje i špilje. Iako je vapnenac izdržljiv i težak, on je također porozan, što njihove pejzažne formacije svrstava među najbolje rezervoare nafte na svijetu.
Hrvatski vapnenac dao je svoja svojstva i arhitektonskom nadahnuću. Vapnenac iz Hrvatske već je tisućljećima glavni dio mnogih hrvatskih i europskih građevina. Ranorimski kamenolomi pronađeni su duž obale, a područja poput Istre i otoka Brača davali su tone vapnenca za projekte diljem svijeta u prošlosti, a to i danas čine.
Jedna vrsta hrvatskog vapnenca pod nazivom “Istarski kamen” ili Kirmenjak izvožena je u Italiju kako bi doslovno izgradila temelje grada Venecije. Ovaj tvrdi vapnenac često se zamijeni za mramor. Kirmenjak je posebno vodootporan, što ga čini savršenim za podnožje grada pod vodom. Isti tvrdi vapnenac koristi se za popločavanje poznatih dubrovačkih ulica na dalmatinskom primorju. Bijela kuća u Washingtonu također se oslanjala na vrstu hrvatskog vapnenca kako bi izgradila svoje bijele stupove. Međutim, budući da je vapnenac djelomično topiv u kiselini, slične zgrade koje sadrže vapnenac i koje se nalaze u jako zagađenim gradovima osjetljive su na oštećenja ako se tamo formiraju kisele kiše.