Tekućina koljena je pojam koji se obično odnosi na prekomjerno nakupljanje tekućine u zglobu koljena koje je posljedica ozljede ili bolesti. Tjelesni zglobovi sadrže male količine guste, gelaste tvari poznate kao sinovijalna tekućina koja pomaže u podmazivanju i zaštiti zglobnog tkiva. U normalnim količinama, sinovijalna tekućina smanjuje trenje između kostiju i pomaže u sprječavanju erozije zglobne hrskavice. Kada je zglob kao što je koljeno ozlijeđen, tijelo nastoji proizvoditi prekomjernu sinovijalnu tekućinu u nastojanju da ga zaštiti. Međutim, to često dovodi do dodatnih problema, poput otekline i gubitka pokretljivosti.
Nakupljanje tekućine u koljenu često je poznato kao voda na koljenu, a može biti uzrokovano izravnom ozljedom, infekcijom ili osnovnom bolešću. Trauma od pada ili sportske ozljede često rezultira intenzivnom boli, oteklinom, upalom i ukočenošću. U nekim slučajevima, oteklina i osjetljivost mogu biti toliko jaki da je nemoguće hodati ili čak savijati koljeno. Stanja koja nisu povezana s ozljedom, kao što su osteoartritis, giht i tumori, obično imaju vrlo slične simptome. Bakterijska ili virusna infekcija također može dovesti do upale u zglobu koljena i potaknuti tijelo da proizvodi višak tekućine u koljenu.
Važno je da osoba potraži liječničku pomoć kada osjeti vodu na koljenu. Bez liječenja, ozlijeđeno koljeno može dovesti do trajnog gubitka pokretljivosti, kao i do kronične, pogoršane boli. Liječnik obično provodi fizički pregled, naručuje krvne pretrage i radi rendgenske snimke kako bi se utvrdili točni uzroci viška tekućine u koljenu. Ako su tetive, mišići ili hrskavica oštećeni zbog ozljede, liječnik može predložiti operaciju ili jednostavno preporučiti mirovanje i zaleđivanje zgloba. Kada liječnik posumnja na infekciju, artritis ili giht, pacijentu se obično propisuju specijalizirani oralni lijekovi koji pomažu u ublažavanju boli i drugih simptoma.
Ponavljajuće i dugotrajno nakupljanje tekućine u koljenu obično se može spriječiti pažljivim praćenjem liječničkih naredbi. Osoba s prekomjernom tjelesnom težinom može dobiti upute da počne s dijetom i vježbanjem kako bi ublažila napetost. Sportaši i druge aktivne osobe možda će se trebati temeljito istegnuti prije natjecanja i nositi natege za koljena kako bi pružili dodatnu potporu i amortizaciju. Osobe koje su podložne artritisu i gihtu, osobito starije osobe, možda će trebati uzimati dodatke prehrani, redovito vježbati i zakazivati povremene preglede kod svojih liječnika kako bi bili sigurni da se problemi sa zglobovima s vremenom ne pogoršavaju.