U neuroanatomiji, ljudski mozak je podijeljen na donju stražnju razinu jame i gornju supratentorijalnu razinu relativno horizontalnom krutom membranom koja se naziva tentorium cerebelli ili tentorium. Supratentorijalni sadržaj se može podijeliti na stražnji dio koji se naziva diencephalon, i prednji dio koji se naziva telencephalon ili cerebrum. Nadalje, telencefalon se sastoji od moždanih hemisfera, bijele tvari ispod korteksa i bazalnih ganglija. Poznavanje dijelova telencefalona važno je za neurologe i neurokirurge jer se manifestacije bolesti razlikuju ovisno o tome koja je regija zahvaćena.
Tijekom embriološkog razvoja cijeli se živčani sustav razvija iz jednostavne cijevi koja se naziva neuralna cijev. Nakon diferencijacije, unutarnja ili jezgrena cijev stvara dijelove središnjeg živčanog sustava koji obavljaju primitivne funkcije kao što su svijest i disanje. S druge strane, vanjska cijev stvara dijelove koji obavljaju funkcije visoke razine kao što su kretanje i osjet. Najprednji dio cijevi ili prednji mozak, nazvan prosencephalon, diferencira se u telencephalon i diencephalon tijekom 25. do 30. dana embrionalnog razvoja. Kasnije se telencefalon razvija u moždanu koru, bazalne ganglije i subkortikalnu bijelu tvar.
Moždana kora je najdiferenciranije područje telencefalona. Njegov najunutarnji dio naziva se limbička kora, najudaljeniji dio naziva se neokorteks, a srednji dio naziva se paralimbički korteks. Limbički korteks je uključen u emocije, učenje, pamćenje, reprodukciju i homeostazu, dok je neokorteks uključen u motivaciju, kontrolu ponašanja, jezika, pamćenja, pokreta i osjeta. Kada postoji problem u limbičkom korteksu, može se javiti nemogućnost naginjanja, amnezija i emocionalni poremećaji. Ako je problem u neokorteksu, pacijent može osjetiti nepažnju, napadaje, nemogućnost govora, probleme s pamćenjem te senzorne i motoričke smetnje.
Bazalni gangliji su skupni naziv za područja telencefalona ispod moždane kore. Ove zbirke sive tvari ili nemijeliniziranih aksona nazivaju se kaudatna jezgra, globus pallidus, putamen, substantia nigra i subtalamička jezgra. Između kaudatne jezgre i putamena nalazi se interventna struktura bijele tvari koja se naziva unutarnja kapsula. Kad se uzme kao skupina, kaudatna jezgra, putamen i nucleus accumbens nazivaju se striatum, jer imaju prugasti izgled. Blijeda kugla i putamen zajednički se nazivaju lentikularna jezgra jer imaju oblik nalik na leću.
Subkortikalna bijela tvar se sastoji od mijeliniziranih aksona koji povezuju moždanu koru s ostatkom mozga. Strukture koje čine subkortikalnu bijelu tvar uključuju unutarnju kapsulu, corona radiata, corpus callosum i lučna vlakna. Ove strukture funkcioniraju u prijenosu signala iz jednog dijela mozga u drugi. Važni su u integraciji okolišnih podražaja i odgovora središnjeg živčanog sustava.