Temeljna teologija je proučavanje obrane kršćanske religije, posebice u pogledu doktrina Katoličke crkve. Usko je povezana s apologetikom, ali izraz “temeljna teologija” koriste gotovo isključivo katolici, dok se apologetika odnosi na obranu bilo kojeg sustava vjerovanja. Također je ne treba miješati s fundamentalističkom teologijom, koja je sustav vjerovanja bilo koje fundamentalističke religijske skupine. Tri su primarna cilja temeljne teologije: pokazati valjanost teističkog vjerovanja, pokazati istinu kršćanske religije općenito i pokazati da je Katolička crkva poseban izvor objave.
Dokazivanje valjanosti teističkog vjerovanja ide dalje od pokušaja dokazivanja postojanja neke vrste božanstva. Teističko vjerovanje, u tom smislu, je uvjerenje ne samo da Bog postoji, već i da Bog ostaje uključen u ljudske poslove ili u nastavak svemira. Fundamentalni teolozi mogu braniti teizam na temelju brojnih filozofskih ili metafizičkih argumenata, kao što je da postojanje reda u svemiru zahtijeva vjeru u neko Biće da ga naređuje. Oni također mogu uključivati argumente o prirodi ljudske duše i moralnoj odgovornosti prema Bogu.
Drugi cilj temeljne teologije je pokazati da se nešto od prirode božanskog može spoznati putem objave, posebno u objavama kršćanske religije. Ti se argumenti obično vrte oko obrane povijesnosti i nadahnutosti Biblije. Jedan apologet bi mogao tvrditi da je Kristov dolazak ispunio razna proročanstva iznesena u Starom zavjetu stotinama godina prije, ili da događaji u Starom zavjetu, poput priče o potopu, imaju arheološke dokaze koji ih podupiru. Mogu se iznijeti neki argumenti u vezi s moralnom superiornošću Mojsijevog zakona nad drugim suvremenim moralnim kodeksima. Mnogi teolozi također su predložili povijesne dokaze o Kristovom uskrsnuću.
Temeljna teologija također pokušava dokazati da je Katolička crkva, a ne bilo koja druga osoba ili institucija, konačni izvor objave. Katolici tvrde da je kršćanstvo trebalo biti društvena struktura, a ne samo individualni način života, te da Katolička crkva ima ovlasti nastaviti govoriti u ime Boga. Ova tvrdnja, prema katolicima, ima svoju osnovu i u Svetom pismu i u ranoj crkvenoj povijesti. Katolici povijest papinstva vuku od svetog Petra, za kojeg kažu da je svoju vlast kao poglavara Crkve dobio od samog Krista.