Terapija crtanjem je oblik ekspresivne terapije koja se koristi u savjetovanju za mentalno zdravlje, a uključuje izražavanje kroz umjetnost. Čin crtanja djeluje kao posredni komunikacijski alat između savjetnika i pojedinca, dopuštajući terapeutu pristup različitim načinima samoizražavanja. Kao takva, terapija crtanjem obično služi jednoj od tri osnovne svrhe: samopoboljšanju, izražavanju stresnih događaja ili dijagnostičkom alatu.
Dok se mnoge terapije bave razgovorom i razmišljanjem te su namijenjene rješavanju problema na organiziran i logičan način, terapija crtanjem omogućuje izlaz za aktivnosti koje imaju više desnog mozga: kreativnost i emocionalni odgovor. Korištenje kreativnih impulsa može poboljšati individualno samoizražavanje i isto tako poboljšati samopoštovanje. Pojedinci u okruženjima u rasponu od umjetničkih i obrtničkih klubova do zatvora otkrili su prednosti crtanja murala, tetovaža ili jednostavnih slika olovkom i papirom.
Kroz ovu terapiju pojedinci mogu dati individualiziran i konkretan oblik svojim emocijama. Do takvog se izražavanja može doći crtanjem stvarnih događaja i slika ili crtanjem apstraktnih oblika, linija ili objekata koji služe kao simboli misli i iskustava pojedinca. Pojedinci tada mogu ispitati svoj unutarnji svijet i promijeniti unaprijed stvorene predodžbe o sebi i svijetu oko sebe. Na taj način, terapija crtanjem također služi kao učinkovit aspekt kognitivne terapije lijevog mozga, racionalno utemeljene.
Još jedan koristan aspekt terapije crtanjem je katarza ili emocionalno oslobađanje. U mnogim slučajevima – osobito nakon traumatskih događaja – pojedinac možda neće ili ne može govoriti o detaljima i sjećanjima. Intervencije crtanja pružaju pojedincu izlaz da proradi kroz svoje osjećaje vezane uz događaj. Na primjer, dijete koje je doživjelo neki oblik zlostavljanja može šutjeti zbog straha ili srama. Crtanje je, međutim, aktivnost koju većina djece smatra sigurnom i oslobađajućom, pa stoga traumatizirano dijete može biti spremnije prenijeti složene emocije i sjećanja na ovaj način.
Neki stručnjaci za mentalno zdravlje uzimaju znanstveniji pristup umjetničkoj terapiji procjenjujući pojedince na temelju širokog spektra osobina. Mnogi zagovornici dugo su vjerovali da crtanje sadržaja može otkriti aspekte osobnosti pojedinca. Stupanj detalja na crtežu također bi mogao pružiti uvid u inteligenciju, što promiču administratori testa Nacrtaj osobu. Neki psihijatri čak ispituju aspekte crteža, poput korištenja boja i prezentacije slike, kao jednu od metoda otkrivanja potencijalnih mentalnih bolesti.
Terapija crtanjem dobila je pozitivne kritike i od pacijenata i od terapeuta. Obuka i akreditacija koja se zahtijeva od praktičara dodaje dodatnu valjanost terapijskim metodama. Tehnike terapije također su se razgranale iz kliničkih okruženja, jer je terapija crtanjem u državnim školama postala uobičajena. Pojedinci su imali koristi od terapije crtanjem iu svakodnevnom životu, koristeći jednostavne škrabotine za ublažavanje stresa ili čak za praćenje snova.