Terapija svijetlim svjetlom, također nazvana svjetlosna terapija ili fototerapija, uključuje izlaganje pacijenta intenzivnoj svjetlosti, obično putem svjetlosne kutije. Svjetlosna kutija se sastoji od 2,500 do 10,000 luksa fluorescentnih žarulja s raspršivačem. Namjera je da svjetlosna kutija oponaša prirodno vanjsko dnevno svjetlo. Terapija jakim svjetlom najčešće se koristi za liječenje sezonskih afektivnih poremećaja, iako se također koristi za liječenje depresije i poremećaja spavanja.
Pacijenti koji koriste svjetlosnu kutiju sjede u blizini kutije, s tijelima okrenutim prema kutiji tako da ne gledaju izravno u nju, već im svjetlost udara u oči. Smatra se da je terapija svijetlim svjetlom najučinkovitija kada se koristi tijekom jesenskih i zimskih sati prije zore i poslije sumraka kada je prirodno svjetlo odsutno. Sesije fototerapije traju između 15 minuta i dva sata, a većina pacijenata ima 30-minutne sesije. Tijekom terapije jakom svjetlošću, pacijenti jednostavno obavljaju normalne dnevne aktivnosti kao što su čitanje, jedenje ili gledanje televizije.
Terapija jakim svjetlom nije namijenjena liječenju sezonskih afektivnih poremećaja ili depresije, ali može ublažiti simptome ovih bolesti. Nejasno je zašto fototerapija djeluje, ali se smatra da se zamjenom ranog jutarnjeg i kasnopopodnevnog svjetla prilagođava unutarnji sat tijela. Pomicanjem sata utječu se na tjelesnu mehaniku kao što su temperatura, san i hormoni. Ovaj fiziološki učinak rezultira terapijskim odgovorom, ali znanost o tome zašto zahtijeva daljnje proučavanje.
Mogu postojati neke nuspojave za korisnike kutija za terapiju jakom svjetlošću. Neki pacijenti osjećaju glavobolju, naprezanje očiju ili mučninu tijekom prvih nekoliko sesija. Ako se ti učinci nastave, sesije terapije jakom svjetlošću mogu se skratiti ili se pacijent može udaljiti od svjetlosne kutije. Rjeđi odgovor na terapiju je hiperaktivnost zbog koje se pacijent osjeća uzburkano, razdražljivo, nemirno, manično i/ili uznemireno.
Neki ljudi imaju stanja ili okolnosti koje su kontraindikatori za fototerapiju. Ljudi koji imaju probleme s očima, poput glaukoma, katarakte ili ablacije mrežnice, možda neće htjeti koristiti svjetlosnu kutiju. Ljudi koji uzimaju lijekove koji upozoravaju na izlaganje sunčevoj svjetlosti htjet će izbjegavati fototerapiju dok su na njima. Iako su svjetlosne kutije napravljene za filtriranje štetnih UV zraka, ljudi s poviješću raka kože ili koji imaju kožne bolesti zbog kojih su osjetljive na svjetlost ne bi se trebale uključiti u terapiju jakom svjetlošću. S obzirom na potencijalni rizik od ozljede, ljudi se obeshrabruju od izgradnje vlastitih rasvjetnih kutija ili od podvrgavanja terapiji jakim svjetlom bez liječničkog savjeta.