Tercijarni tretman je dio procesa pročišćavanja kroz koji otpadna voda mora proći prije nego što se može ispustiti u okoliš. Proces uključuje četiri ili pet faza. To su preliminarni, primarni, sekundarni i tercijarni tretman otpadnih voda; ponekad nakon toga slijedi dodatni korak. Postoji nekoliko različitih vrsta tercijarne obrade, a sve uključuju poboljšanje kvalitete otpada kako bi se smanjio njegov utjecaj na okoliš u koji se ispušta.
Opsežna pročišćavanje otpadnih voda je nužna zbog velikog broja različitih zagađivača koji mogu biti prisutni u otpadnim vodama. Otpadne vode stvaraju domovi, poduzeća i javne zgrade kao što su škole i bolnice, a u nekim područjima i industrijska postrojenja. Kanalizacija sadrži kontaminante sa svih ovih lokacija, kao i ekološki otpad iz tla, kišnice, životinjskog otpada i drugog otpada koji ulazi u sustave oborinskih voda.
Proces pročišćavanja otpadnih voda je dugotrajan. Faza preliminarne obrade uključuje uklanjanje velikih komada otpada putem filtriranja. U primarnoj obradi voda se dovodi u velike spremnike i ostavlja da se slegne kako bi se uklonile krute čestice. Sekundarni tretman koristi mikroorganizme za uklanjanje više kontaminirajućih krutina. Zatim, otpadna voda prolazi kroz tercijarni tretman, i konačno, može proći kroz drugi proces taloženja kako bi se uklonile sve preostale čestice.
Tercijarni tretman, također poznat kao poliranje otpadnih voda, provodi se kako bi se poboljšala kvaliteta vode. Većina postrojenja za otpadne vode koristi barem jedan proces tercijarne obrade vode, a neka koriste dva ili više za dekontaminaciju otpadne vode. Tercijarni procesi uključuju filtraciju, lagunu, uklanjanje hranjivih tvari i dezinfekciju.
Filtracija je uobičajena metoda tercijarne obrade, s pijeskom ili aktivnim ugljenom koji se koristi za filtriranje otpadne vode. Voda se propušta kroz sloj pijeska ili drvenog ugljena, dopuštajući česticama u vodi da prianjaju na filtarski medij, uklanjajući ih iz vode. Lagunanje je metoda u kojoj se voda neko vrijeme skladišti u umjetnim ribnjacima. Tijekom ovog procesa, biljke i beskralješnjaci koji žive u vodi poboljšavaju kvalitetu vode gutajući preostale čestice.
Na nekim mjestima, visoke razine hranjivih tvari kao što su fosfor i dušik moraju se ukloniti iz otpadne vode prije nego što se ispusti u okoliš. To je važno jer ako se te hranjive tvari ne uklone iz vode, mogu izazvati masovni rast algi, uzrokujući neravnotežu ekosustava. Uklanjanje hranjivih tvari provode bakterije prisutne u otpadnoj vodi, koje pretvaraju hranjive tvari u oblike koji se mogu ukloniti iz vode.
Posljednji tercijarni proces koji se treba izvesti je dezinfekcija, koja se obično provodi s dodatkom klora u otpadnu vodu. Ovaj proces se koristi za uništavanje mikroorganizama prisutnih u vodi, kako bi se smanjio utjecaj otpada na okoliš. Kloriranje vode jedan je od najčešćih oblika dezinfekcije, jer je jeftin i relativno jednostavan proces.