Test ekstrasenzorne percepcije je neka vrsta izazova osmišljenog kako bi se utvrdilo ima li netko ikakve ekstrasenzorne sposobnosti ili ne. Postoji mnogo različitih vrsta testova poput ovog osmišljenih za različite svrhe, uključujući sve od testova u kojima ljudi pokušavaju pogoditi simbole na karticama, do testova u kojima ljudi pokušavaju čitati misli drugih. Ponekad su ti testovi zapravo samo igre koje ljudi igraju za zabavu, ali u nekim slučajevima se koriste u prave znanstvene svrhe u eksperimentima. Prema riječima stručnjaka, rezultati znanstvenih istraživanja psihičkih sposobnosti nisu uvijek bili posebno uvjerljivi, ali bilo je nekoliko rezultata koji su iznenadili istraživače, generirajući mješavinu interesa, kontroverzi i skepticizma.
Neke od najčešće korištenih metoda ispitivanja ekstrasenzorne percepcije ispituju sposobnost osobe da pogodi simbole na poleđini karata. Zener karte općenito su najpopularnija vrsta koja se koristi za ove vrste studija, a na sebi imaju razne simbole koji su posebno napravljeni za korištenje u testiranju psihičkih sposobnosti osobe. Simboli na poleđini Zener kartica temelje se na osnovnim oblicima i uzorcima jer su se istraživači nadali da će ih ispitanici lakše zamisliti. Ponekad se Zener kartice koriste za testiranje sposobnosti osobe da šalje psihičke slike drugome, a ponekad se koriste za testiranje sposobnosti pojedinca da percipira izvan normalnih ljudskih osjetila.
Postoje mnoge druge vrste metoda ispitivanja ekstrasenzorne percepcije koje su korištene tijekom godina. Na primjer, od osobe se može tražiti da pogodi koja je slika na drugoj strani papira ili jedna osoba može gledati video na drugom mjestu dok ispitanik pokušava opisati video. Ponekad se od ljudi traži da nagađaju o sadržaju zapečaćenog spremnika ili opišu što se događa na udaljenoj lokaciji na temelju skupa koordinata karte.
U nekim slučajevima, ekstrasenzorni test može biti uglavnom iz zabave. Na primjer, postojale su mnoge internetske stranice stvorene prvenstveno za novitet gdje ljudi mogu ići testirati svoje sposobnosti ekstrasenzorne percepcije. Neka od tih stranica postavljena su specijaliziranim testovima Zener kartica i ponekad metodologija koja stoji iza testiranja može biti znanstveno legitimna, ali ponekad nisu baš usmjerena na stvarno istraživanje.
Tijekom godina bilo je dosta pravih istraživačkih eksperimenata u kojima su znanstvenici pokušavali dokazati ili opovrgnuti ekstraosjetnu percepciju. Rezultati su bili mješoviti, a većina impresivnijih rezultata izazvala je dosta skepticizma u pogledu korištene metodologije. Jedno od cijenjenijih studija provodio je nekoliko godina i 2010. godine objavio poznati psiholog i istraživač sa Sveučilišta Cornell po imenu Daryl Bem. Pronašao je značajne statističke dokaze za ekstrasenzorne sposobnosti u velikom broju rezultata koristeći niz različitih metoda ispitivanja ekstrasenzorne percepcije. Iako su mnogi cijenjeni stručnjaci priznali da su rezultati značajni sa statističkog stajališta, postoje određeni skeptici koji vjeruju da bi to možda bilo bolje promatrati kao nedostatak u statističkoj metodologiji, a ne kao dokaz ekstrasenzorne percepcije.