Tip osobnosti odnosi se na tip osobnosti koji karakterizira perfekcionizam, visok stupanj stresa, nestrpljivost i neprikladno izražavanje ljutnje ili frustracije. U osnovi ovog tipa osobnosti je nisko samopoštovanje koje tjera osobu da se “pretjera” i natječe. Termin su 1950-ih skovali kardiolozi, dr. Meyer Friedman i dr. Ray Rosenman. Teoretizirali su da ljudi koji su označeni tipom A imaju mnogo veću vjerojatnost da će doživjeti srčani udar. Termin je brzo ušao u javnu upotrebu, a postao je još poznatiji kao rezultat knjige koju su 1974. objavila dva liječnika Tip A Ponašanje i Vaše srce.
U 1970-ima Rosenman, C. David Jenkins i Stephen Zyzanski razvili su brze 15-minutne testove za određivanje osobnosti tipa A, ili opuštenijeg tipa B. To su bili testovi s višestrukim izborom koji su se mogli sami provoditi. Neki ljudi nisu odgovarali niti jednoj kategoriji i bili su klasificirani kao AB. Psihologija je općenito odbacila ove kategorije kao previše generalizirane, posebno one koje su dijagnosticirane 15-minutnim testovima. Umjesto toga, moderno psihometrijsko testiranje češće naginje opisivanju tipova ponašanja koji dopuštaju mnogo veći raspon osobina ličnosti.
Unatoč odbacivanju klasifikacije osobnosti tipa A, svakako je istina da ljudi koji su pod velikim stresom češće obolijevaju od srčanih bolesti i imaju veći rizik od srčanog udara. Stres nije jedini faktor, ali ostaje važan. Ljudi koji su kruti perfekcionisti ili pokazuju klasične osobine tipa A često sudjeluju u salvu samonapada, uz kritiziranje drugih. Osnovno nisko samopoštovanje utječe ne samo na kompetitivnost, već i samonapadajuće ponašanje može dovesti um i tijelo u stalno stanje stresa.
Klasična osobnost tipa A sklona je ljutito reagirati na druge, što otežava održavanje odnosa. Nitko se ne može mjeriti sa standardima tipa A. To može ostaviti osobu da pati od otuđenja, što samo pojačava temeljni koncept da je osoba na neki način nedostojna. U suvremenoj psihologiji i testiranju, jedini aspekt ove osobnosti koji se čini pouzdanim prediktorom srčanih bolesti je agresija, a većina ljudi koji bi sebe opisali kao tip A to zapravo i nije.
Neki zapravo mogu gledati na osobnost tipa A kao na pozitivnu stvar, a većina povezuje ideje perfekcionizma s visokim postignućima, a ne s pretjeranom ljutnjom. Ako osoba kaže: “Ja sam tip A”, on ili ona obično opisuje samo perfekcionističke i možda krute osobine ličnosti koje ga održavaju uspješnim. Biti perfekcionist ne znači nužno da je netko neprijateljski raspoložen prema drugima. Osoba koja je uspješna ili konkurentna može se pozitivno opisati kao tip A i može pokazati mnoge divne kvalitete brige za druge.
Studije koje razotkrivaju tip A osobnosti sugeriraju da perfekcionizam ne predviđa uvijek srčane bolesti. Zapravo, neki sportaši bi se tako opisali i zasigurno bi bili kruti u održavanju plana prehrane i vježbanja koji bi ih dobro držao od rizika od srčanog udara. Kao i kod mnogih od ovih ranih testova osobnosti, novi dokazi sugeriraju da je ljudska osobnost daleko složenija i da se ne može podijeliti na nekoliko jednostavnih tipova. Time se previše pojednostavljuje ljudski karakter i predviđa bolest na temelju ovih generaliziranih osobina lošeg lijeka.