Do trošenja alata dolazi kada se određeni alati koji se koriste za poslove s visokim udarcem, kao što su rezanje ili bušenje, počnu habati, mijenjajući profil rezanja ili ukupnu učinkovitost tog alata. Moguće je mnogo različitih tipova trošenja alata, a trošenje će varirati ovisno o vrsti alata, vrsti poslova koji se obavljaju s tim alatom i toplini alata na visini njegovog rada. Visoke temperature često ubrzavaju proces trošenja alata, osobito ako se alat koristi nepropisno ili ako se koristi vrlo često.
Bočno trošenje alata je možda najčešći tip trošenja alata i događa se pri normalnoj uporabi. Pojavljuje se kada se dio alata koji dolazi u dodir s površinom koja se reže ili buši počne istrošiti, ne mora nužno biti tup, nego postaje slabiji. Svrdla i listovi pile mogu se istrošiti na boku nakon značajne količine normalne upotrebe, a dovoljno istrošenosti boka pokazat će kada alat ili dio alata treba zamijeniti.
Istrošenost rubova je vrsta trošenja alata koja se javlja na svrdlima i može učiniti svrdlo neučinkovitim. Javlja se kada se rezni rubovi istroše nakon visokih temperatura i velikih brzina uzrokuju otupljivanje alata na reznom rubu. Najčešće se javlja na vrhu svrdla, ali se također može proširiti i niz duljinu kanala za rezanje svrdla, osobito ako se koriste posebno velike brzine. Ova vrsta trošenja alata iznimno otežava proces bušenja i čak može spriječiti pravilno rezanje svrdla. Pri velikim brzinama, rubno istrošeno svrdlo može zagrijati i svrdlo i komad koji se buši, što dovodi do izgaranja ili čak loma svrdla.
Druga uobičajena vrsta trošenja alata je trošenje kratera, u kojem rezni rub bilo kojeg alata postaje udubljen ili se metalni komadići lome s površine rezanja. Iako ova vrsta trošenja može uzrokovati neznatnu promjenu procesa rezanja, to obično nije značajan problem osim ako svrdlo ili drugi rezni alat ne počne rezati previše ili premalo materijala, čime se mijenja oblik ili učinkovitost rezanja. Također može doći do trošenja alata; to se događa kada se materijal na površini za rezanje zagrijava, a zatim se transformira, stvarajući izmijenjenu reznu površinu. To se najčešće događa pri velikim brzinama i visokoj toplini, a može značajno promijeniti proces rezanja.