Transpiracija je proces isparavanja vode kroz stomu, ili pore, u lišću biljaka. Voda putuje iz korijena gdje se upija, prema gore kroz stabljiku i izlazi kao para iz sitnih rupa na dnu listova biljke. Ovaj proces može biti štetan za biljke, posebno kada je količina vode na raspolaganju niska, ali je od vitalnog značaja za proizvodnju hrane. Na taj način nastaje oko 10% vode u atmosferi, dok je ostalih 90% rezultat isparavanja.
Glavna svrha transpiracije je otvaranje stome, dopuštajući ugljičnom dioksidu da difundira u zrak, što je primarna funkcija fotosinteze. Tekućina koja se oslobađa javlja se kao nuspojava. Tlak vode u lišću biljke znatno je niži od onog u korijenu, zbog čega se pomiče prema gore. Voda je bogata hranjivim tvarima te je u kombinaciji sa sunčevom svjetlošću i ugljičnim dioksidom u lišću. Time se stvara hrana za biljku, a stoma u lišću se tada otvara, dopuštajući da se preostala voda i ugljični dioksid ispuste u atmosferu.
Prosječno stablo hrasta će ispuštati oko 40,000 galona (151,416 litara) vode godišnje, dok će polje kukuruza ispuštati između 3,000 i 4,000 galona (11,356 i 15,141 litara) vode dnevno. Druge biljke, posebno pustinjske urođenike, prilagođene su smanjenju količine vlage koju oslobađaju, u nastojanju da sačuvaju vodu. Kaktusi obavljaju fotosintezu u svojim stabljikama, što rezultira relativno malim brojem stoma. Druge biljke specijalizirane za smanjenje gubitka vode imaju poseban oblik fotosinteze koji uzrokuje zatvaranje stome tijekom vrućeg dana, kada je voda najpotrebnija, i otvaranje noću, kada će količina transpirirane vode biti manja.
Lišće se ne može procijediti kada je vlažnost zraka koja neposredno okružuje stomu visoka. Kada je zrak već zasićen vodom, više vode ne može difundirati kroz pore biljke, jer nema kamo otići. Vjetar također igra vitalnu ulogu u transpiraciji. Kako se zrak oko stome zasiti vodom, vjetar je otpuhuje, a zamjenjuje se suhim zrakom, koji može zadržati dodatnu vodu, omogućujući biljci da prozire.
Temperatura također utječe na brzinu kojom dolazi do oslobađanja vode. Kada je zrak topliji, stoma se otvara, omogućujući biljci da više prozire. Za hladnog vremena stoma ostaje zatvorena i ne ispušta toliko vode. Sezona rasta događa se tijekom toplijih mjeseci, jer se fotosinteza može odvijati češće, jer su stome otvorene dulje vrijeme i može se stvoriti više hrane. Biljke često zimi miruju zbog nižih temperatura i dugotrajnog zatvaranja stome.