Rov je dugo udubljenje u tlu koje je dublje nego što je široko, a širine je znatno manje od njegove dužine. Rovovi se mogu umjetno izgraditi za razne svrhe, a javljaju se i prirodno. U suštini, rov je preveliki jarak, s nekim rovovima koji imaju neke dodatne značajke.
U prirodi, rovovi su najzastupljeniji u oceanu, gdje su poznati kao oceanski rovovi. Okeanski rovovi nastaju izvijanjem, savijanjem i širenjem morskog dna, a neki od njih mogu biti izuzetno duboki. U slučaju ponorskih rovova kao što je Marijanski rov, oceanski rovovi ponekad mogu utočište zanimljivih i osebujnih životinja. Prirodni rovovi na kopnu nastaju kroz različite procese, u nekim slučajevima erodirajući i šireći se pretvarajući u doline i druge velike prirodne značajke.
Ljudi su tisućama godina gradili rovove u različite svrhe. Jedna od najranijih upotreba rova je u ratnim utvrdama, kao što su istraživanja na nekim arheološkim nalazištima otkrila. Rovovi su se također koristili u poljoprivredi za transport vode za navodnjavanje. Rovovi se i dalje koriste u ove svrhe u mnogim regijama svijeta. Rovovi se također koriste za izradu ograda i razdjelnih linija između polja.
Rovovi su također potopljeni za potrebe instalacije komunalnih usluga. Održavanje plinskih, električnih i telefonskih linija ispod zemlje smanjuje nered iznad zemlje, a zemlja djeluje kao prirodna izolacija. Komunalni radnici također mogu potopiti rovove za pretragu kako bi odredili lokaciju komunalnih vodova ako nisu baš sigurni gdje tražiti. Radnici na cestama često potapaju rovove za pretragu kako bi utvrdili točnu lokaciju podzemnih komunalija, zbog čega povremeno trgaju dijelove ceste, prskaju nejasne oznake, a zatim ponovno zamjenjuju dijelove.
Arheolozi također koriste rovove u svom radu. Kako bi istražili lokalitete na uredan način, arheološki timovi započinju potapanjem niza plitkih rovova, a zatim se polako kreću prema dolje, prosijavajući tlo dok traže artefakte. Izrada arheoloških rovova može biti mukotrpan proces, jer je cilj sačuvati lokalitet što je više moguće uz njegovo otkrivanje i bilježenje lokacija na kojima su pronađeni artefakti. Mnoga arheološka nalazišta nose dokaze o višestrukim civilizacijama koje su se jednostavno gradile jedna na drugoj, zbog čega je važno držati slojeve lokaliteta odvojenima kako se ne bi pobrkalo porijeklo artefakata.