Trgovinski rat je oblik političkog rata u kojem se dvije nacije sukobljavaju jedna protiv druge uz niz eskalirajućih kaznenih trgovinskih politika. Iako se u trgovinskom ratu ne puca, takvi politički ratovi mogu biti vrlo štetni za vanjske odnose, kao i za nacionalna gospodarstva, a nacije moraju razmotriti rizik pokretanja trgovinskog rata kada razvijaju trgovinsku i ekonomsku politiku. Kada su uključene nacije u političkoj, ekonomskoj ili socijalnoj neravnoteži, rat potencijalno može biti razoran za gubitnika, kao što se vidi kada se razvijena nacija upusti u trgovinski rat sa zemljom u razvoju koja se ne može natjecati.
Trgovinski ratovi obično započinju političkim odlukama koje jedna nacija smatra neprijateljskom trgovinskim odnosima, kao što je promjena carina i poreza, stvaranje novih subvencija i druge politike koje upućuju na ekonomski protekcionizam. Nacija bi, na primjer, mogla ograničiti uvoz voća iz druge zemlje zbog zabrinutosti zbog invazivnih insekata ili gljivica. Druga nacija uzvraća svojom novom politikom, poput povećanja carina na uvoz iz ciljne zemlje, a može se potaknuti niz promjena politike, često s posebnim kaznenim ciljevima na umu.
U trgovinskom ratu mogu se pojaviti neravnoteže. Nacija koja se uvelike oslanja na jednu zemlju za uvoz ili izvoz može doživjeti ekonomske poremećaje kao rezultat promjena u politici, kao što je nemogućnost prodaje robe u inozemstvu. Ljudi koji se za prihod oslanjaju na vanjsku trgovinu, poput farmera koji računaju na prodaju svojih usjeva, mogu biti osiromašeni promjenom trgovinske politike, a to također može stvoriti političke i društvene nemire. Međunarodne organizacije mogu se uključiti u pokušaj posredovanja u trgovinskom sporu.
Prijetnja trgovinskim ratom ponekad se koristi kao pregovaračko sredstvo kada nacije pokušavaju sklopiti trgovinski sporazum. Može se koristiti i kao upozorenje; ako zemlja razmišlja o provedbi nove politike ili optuživanju suparnika za trgovinsku manipulaciju, cilj može sugerirati da bi odluka o izlasku u javnost mogla izazvati trgovinski rat. Ako je nacija u ranjivom položaju, prijetnja trgovinskim sankcijama može biti dovoljna da je prisili da napusti tu ideju.
Trgovinski ratovi mogli bi se promatrati kao prirodni rezultat vanjskih odnosa, slobodne trgovine i ekonomske politike. Kao nacije koje se bore za poziciju na globalnom tržištu, koriste razne taktike kako bi napredovale, a neke od tih taktika mogu uključivati kaznene mjere protiv suparnika ili napore da zaštite domaću trgovinu.