Recesija je smanjenje bruto domaćeg proizvoda (BDP) za manje od 10%. Smanjenje mora trajati više od jednog uzastopnog kvartala u godini. BDP je definiran kao zbroj privatne potrošnje i državne potrošnje na dobra, usluge, rad i ulaganja.
Često se brkaju pojmovi recesija i depresija. Može se reći da recesija općenito nije tako jaka kao depresija. Recesija se brže rješava.
Ne slažu se svi oko određene definicije za određivanje ekonomske recesije, ali većina može ukazati na nekoliko čimbenika koji mogu uzrokovati recesiju. Može doći do značajnog pada cijena ili do značajnog povećanja cijena. Pad ukazuje na to da bi ljudi mogli trošiti manje novca, pa je tako smanjen BDP. Povećanje cijene također može smanjiti i privatnu i javnu potrošnju i time smanjiti BDP.
Na neki način, sasvim je prirodno da zemlje dožive blagu recesiju. Ovo je ugrađeni ili endogeni čimbenik društva. Potrošnja i potrošnja će se povećavati i smanjivati, kao i cijene. Međutim, osim ovih povremenih ugrađenih padova potrošnje, potreban je još jedan čimbenik za izazivanje recesije. Obično se nešto brzo promijeni i izazove nagli porast ili pad cijena.
Nedavna recesija početkom 2000. uzrokovana je naglim padom aktivnosti dot.com industrije. Devedesetih godina prošlog stoljeća telekomunikacijska industrija je zaradila ogromne količine novca i počela nadmašivati svoja očekivanja u smislu procjene buduće potražnje. Odjednom je tražena potražnja bila znatno niža od očekivane, što je dovelo do masovnih otpuštanja, smanjenja proizvodnje, a time i smanjenja potrošnje.
Pad dot.com-a smatra se “šokom” u BDP-u, koji može naglo pasti ako proizvod ili industrija padne u proizvodnji i potrošnji. Iako se recesija koja je posljedica pada dot.com-a smatrala završenom do 2003. godine, ona ima dalekosežne posljedice koje se još uvijek osjećaju.
Oni koji su u početku zaradili prevelike količine novca i dalje bi mogli ostati bez posla. Telekomunikacijske tvrtke značajno su smanjile radna mjesta, a stope zaposlenosti u industriji nikada nisu u potpunosti obnovljene. Telekomunikacijske tvrtke također smanjuju troškove prenošenjem proizvodnje u inozemstvo. Iako je ovo outsourcing nekim tvrtkama omogućilo nastavak poslovanja, mnogima je ostavilo obuku za određene poslove koje više nisu mogli obavljati.
Međutim, druge industrije su se od tada proširile i podigle BDP. Dakle, recesija se naziva završenom, iako mnogi još uvijek osjećaju njezine učinke na osobnoj razini. Označavanje recesije kao “gotove” ne znači nužno pozitivne ekonomske promjene za pojedinca.
Na primjer, ponekad se recesija ocjenjuje u smislu stope nezaposlenosti u zemlji. Kada je to slučaj, a ljudi nađu posao, neuspjeh u procjeni promjena u dohotku može učiniti da se gospodarstvo čini produktivnijim nego što zapravo jest. Bivši zaposlenik u telekomunikacijama koji sada radi u Wal-Martu možda ima posao, ali ovaj posao nije ekvivalent prijašnjem radu uz naknadu. Stoga se analiza samo jednog aspekta recesije ne bi trebala koristiti za ukazivanje na gospodarski oporavak.