U fitnesu, pretreniranost je stanje koje nastaje kada se pojedinac preopterećuje tijekom treninga. Utječući na ponašanje, emocije i fizičku dobrobit pojedinca, pretjerani trening može rezultirati efektom platoa u odnosu na performanse. Sindrom pretreniranosti nastaje kada prekomjerni trening postane uobičajen, a tijelu se daje nedovoljno vremena za oporavak između treninga. Postoje štetni učinci povezani sa sindromom pretreniranosti, ali stanje i njegovi simptomi su reverzibilni.
Dok se trenira, napredak se postiže ne samo kroz tjelesnu vježbu, već i kroz fizički predah koji slijedi nakon treninga. Tijelo se regenerira i oporavlja tijekom pauza u tjelesnoj aktivnosti i tijekom tog vremena mnoge prednosti treninga stupaju na snagu. Kako bi nastavilo povećavati snagu, izdržljivost i fleksibilnost tijelo mora imati dovoljno vremena za oporavak. Kada je proces regeneracije nedovoljan, može doći do plato efekta koji može, zauzvrat, dovesti do pada ukupne izvedbe i gubitka snage.
Plato efekt je očigledan pokazatelj da sportaš doživljava sindrom pretreniranosti. Postoje dvije vrste sindroma u sportskoj areni. Sindrom simpatičkog pretreniranosti povezan je s osobom koja pokazuje hiperekscitabilnost, neuspješnost ili nesposobnost te opći nemir. Sindrom parasimpatičkog pretreniranosti je češći. Karakterizira ga opći nedostatak interesa, ili ravnodušnost, a često se nalazi među sportašima izdržljivosti.
Sportaš koji doživljava plato efekt povezan sa sindromom pretreniranosti pokazat će niz fizičkih, emocionalnih i bihevioralnih simptoma. Fizička izdržljivost pojedinca će patiti, što će rezultirati postojanim osjećajem umora koji se očituje osobito tijekom tjelesne aktivnosti. Tijekom mirovanja pojedinac također može osjetiti povećan broj otkucaja srca i trajnu bol u mišićima. Sportaš će pokazati povećanu osjetljivost na infekcije i ozljede. Štetni fizički učinci sindroma pretreniranosti mogu uključivati prekomjerni gubitak težine, izostanak menstruacije kod žena i nesanicu.
Psihološki, pojedinac može doživjeti opći gubitak interesa i nedostatak natjecateljske motivacije. Uz kompromitiranu natjecateljsku prirodu sportaša, mogu biti prisutni i simptomi kao što su razdražljivost, gubitak apetita i depresivni osjećaji. Manifestacija psiholoških simptoma može negativno utjecati na ukupnu tjelesnu izvedbu, jer će sportaš doživjeti odgođeni oporavak u slučaju ozljede.
Prevencija, diverzificiranjem rutinskog sadržaja, trajanja i učestalosti treninga, najbolji je alat za sprječavanje učinaka pretjeranog treninga. U slučaju sindroma pretreniranosti, liječenju treba pristupiti na holistički način jer simptomi nisu posve fizičke prirode. Promjene u prehrani i dopuštanje tijelu dovoljno vremena za oporavak su bitne za poništavanje učinaka pretreniranosti.