Divovske pande rijetka su i ugrožena vrsta, a njihov je nedostatak dijelom posljedica brzog uništavanja njihovog staništa. Preostalo stanište divovske pande uglavnom se sastoji od bambusovih šuma između dva planinska lanca u Kini. Velike količine bambusa mogu se naći u staništu koje je dobro zasjenjeno i blizu vode.
Stanište divovske pande koje ostaje u divljini leži u kineskim provincijama Shaanxi, Gansu i Sichuan. Ta su staništa raštrkana i izolirana, obično na obroncima okolnih planinskih lanaca, kao što su Qinling, Minshan i Xiaoxiangling. Još uvijek postoji otprilike 20 takvih staništa, a vjeruje se da je manje od 2,000 divovskih pandi ostalo u divljini.
Nekada se smatralo da se prehrana divovske pande sastoji samo od bambusa, no sada je poznato da jedu i male životinje, ribu, gljive i još nekoliko biljaka koje su obično prisutne u staništu divovske pande. Cjelokupna njihova prehrana nalazi se na planinskim obroncima, kao iu potocima i rijekama u podnožju planine.
Bambus je najistaknutija karakteristika u staništu divovske pande. Unatoč činjenici da su divovske pande mesožderi, bambus čini oko 95% njihove prehrane. Kako bi održala dobro zdravlje, divovska panda mora svaki dan konzumirati velike količine bambusa i često većinu dana provodi jedući.
Divovske pande su vješti penjači i plivači, a te im sposobnosti omogućuju da se igraju i traže hranu na učinkovit način. Stanište divovske pande obično postoji u području koje je šumovito i blizu vode, a počnu se penjati na drveće sa samo šest mjeseci. Vrste drveća na koje se penju razlikuju se od područja do područja, obično ograničene težinom pande. Pande će ponekad plivati kako bi ulovile ribu za jelo ili se rashladile tijekom vrućeg dana.
Pande su uglavnom same i žive same do sezone parenja. Ne hiberniraju i, kao rezultat, nemaju stalno prebivalište. Umjesto toga, obično spavaju ispod jako zasjenjenog drveta ili u špilji koja se nalazi u njihovom staništu.
U zoološkim vrtovima ili utočištima za divlje životinje, umjetno stanište divovske pande mora oponašati stanište pande u divljini. Ova umjetna područja moraju uspostaviti ravnotežu između kamenog terena i bujne šume. Velike, čvrste stijene i drveće dodani su u okoliš kako bi pandama dalo mjesto za penjanje, dok potoci i rashlađene špilje nude divovskim pandama mjesto za opuštanje i povlačenje od sunca.
Dodane su i mnoge vrste bambusa koje su porijeklom iz staništa divovske pande u divljini. Unutar umjetnog staništa smještaju se i druge biljke za koje se zna da su jestive i neštetne. Pripremljena hrana kojom se hrane pande koje žive u zoološkim vrtovima podsjeća na njihovu domaću prehranu, ali većinu dana provode jedući dostupan bambus i lišće.