U testu na giht, patolog će pregledati uzorak od pacijenta kako bi provjerio razinu mokraćne kiseline. Liječnik također može zatražiti rendgenske snimke pacijentovog nožnog prsta kako bi provjerio ima li znakova ozljede povezanih s gihtom, a može također obaviti i fizički pregled. Rezultati ispitivanja nisu uvijek konačni. Liječnik može odlučiti liječiti stanje poput gihta čak i ako test kategorički ne utvrdi da pacijent ima ovo stanje zglobova.
Najbolji test za giht je uzorak sinovijalne tekućine. U ovom testu, liječnik ubacuje iglu u zglob nožnog prsta kako bi prikupio uzorak tekućine. Patolog može provjeriti ima li izdajničke kristale mokraćne kiseline u zglobovima pacijenata s gihtom. Međutim, tijekom napadaja može biti teško dobiti tekućinu iz nožnog prsta, pa stoga ovaj test nije uvijek moguć. Ako bi test bio previše bolan ili pacijent nema dovoljno tekućine, liječnik može preporučiti alternativni test na giht ili predložiti ponovno testiranje u budućnosti.
Druga opcija je krvni test. Neki pacijenti s gihtom imaju povišene razine mokraćne kiseline u krvi. Važno je biti svjestan da viša razina ne znači nužno da pacijent ima giht, jer neki lijekovi mogu promijeniti kemijski sastav krvi. S druge strane, ako imate normalnu ili nisku razinu, ne znači da giht nije prisutan, jer neki pacijenti koji definitivno imaju giht imaju normalnu razinu u krvi. Stoga ovaj test može biti od pomoći, ali ne i kategoričan.
X-zrake su korisne kao test za giht u bolesnika s uznapredovalom bolešću. Kronični giht će dovesti do erozije struktura unutar zgloba, a to je jasno vidljivo na rendgenskom snimku. Liječnik može preporučiti ovu opciju za bolesnika s poviješću bolova u zglobovima i znakovima gihta. Nema znakova vidljivih oštećenja ne može ukazivati na to da je pacijentov slučaj blag ili nov, te stoga još nije prouzročio dovoljno oštećenja da bi se moglo vidjeti na rendgenskim snimkama.
Ovisno o metodi, test na giht može uzrokovati određenu nelagodu i iritaciju. Uzorak sinovijalne tekućine može biti vrlo bolan, jer je zglob nožnog prsta već osjetljiv i liječnik će možda trebati sondirati iglom kako bi dobio čist uzorak. Test krvi trebao bi biti relativno bezbolan, sve dok tehničar ima odgovarajuću obuku za vađenje uzoraka krvi. X-zrake ne bi smjele biti bolne, iako ponekad pacijentu može biti neugodno držati se mirno u pravom položaju.