Unos podataka je čin prepisivanja nekog oblika informacije u drugi medij, obično putem unosa u računalni program. Oblici podataka koje bi ljudi mogli transkribirati uključuju rukom pisane dokumente, informacije iz proračunskih tablica i nizove brojeva, kao i računalni kod, pa čak i imena i adrese. Neke karijere su isključivo uključene u unos podataka, dok će određeni radnici, poput programera, možda morati povremeno unositi podatke dok obavljaju druge zadatke. Međutim, svatko tko je zainteresiran za ovu karijeru trebao bi biti oprezan jer postoje mnoge online “prilike” koje su zapravo prijevare, a ne legitimni poslovi.
Opis posla i potrebne vještine
Dobri daktilografi, posebno oni koji su također izvrsni u tipkanju s 10 tipki, često su kvalificirani za radna mjesta za unos podataka. Tipkanje s 10 tipki koristi tipke 0-9 koje se često nalaze na desnoj strani tipkovnice računala, koje se također nazivaju numeričkom tipkovnicom. Većina tvrtki koje zapošljavaju ljude za ovaj posao imaju zahtjeve za tipke u minuti (KPM), s visokim stupnjem točnosti. Ti se brojevi mogu razlikovati od jedne do druge tvrtke, ali se temelje na pojedinačnim ključevima, a ne na riječima.
Neke tvrtke koriste audio ulaz, koji osoba sluša dok unosi podatke u računalo ili sličan sustav. Daktilograf mora moći pratiti kako se snimka odvija, tako da su pauze svedene na minimum. Točnost je od vitalnog značaja u aplikacijama kao što je programiranje, budući da pogrešno slovo, broj ili simbol mogu izbaciti cijelu narednu funkciju unutar računalnog koda. Za proračunske tablice i objavljene ili tiskane dokumente, pogreške pri upisu mogu dovesti do dezinformacija ili neugodnih pogrešaka.
Kvalifikacije
Za ovo područje obično nije potrebna diploma ili posebna vrsta obrazovanja. Ljudi mogu steći brze i točne vještine tipkanja kroz tečajeve ili druge metode, kao što je opsežna praksa. Određena specijalizirana područja mogu zahtijevati obuku u određenim softverskim programima ili poznavanje predmeta poput medicine i anatomije. Ove prilike obično se plaćaju bolje od općih radnih mjesta, ali mogu zahtijevati certificiranje, obrazovanje ili prethodno iskustvo.
Mogućnosti rada na daljinu
Uz brojne računalne sustave koji zahtijevaju nove informacije na gotovo stalnoj osnovi, unos podataka ne mora se nužno odvijati u uredu. Mnogi ljudi rade izvan svojih domova unoseći podatke, transkribirajući medicinske informacije ili ažurirajući web stranice. Neke od ovih mogućnosti mogu se pronaći na internetu, iako mnoge tvrtke zahtijevaju da kandidati dođu na mjesto za testiranje i obuku. Kada se to završi, daktilograf bi mogao raditi na licu mjesta na tom mjestu ili bi mogao imati pravo raditi od svoje kuće.
Prijevarne ponude
Svatko tko želi ući u polje za unos podataka trebao bi paziti da izbjegne “prijevarne” ponude, koje obećavaju rad u zamjenu za naknadu. Većina legitimnih stranica ne zahtijeva plaćanje naknade, budući da je cijela svrha takvog posla da netko unese podatke u zamjenu za plaćanje. Mnoga od ovih stranica plijene ljude koji žele raditi od kuće i često se čine previše dobrim da bi bile istinite. Iznimni oprez trebao bi biti svatko tko se obraća tvrtki koja prodaje knjigu ili neku drugu uslugu kako bi mu “pomogao” pronaći poslove unosa podataka, jer su mnoge takve ponude prijevare.
Buduće promjene i automatizacija
U nekim slučajevima, računala mogu izvršiti unos podataka skeniranjem dokumenata i pretvaranjem informacija za različite programe. Ova i druge metode mogu u konačnici eliminirati neke poslove. Na primjer, dovoljno točan softver za prepoznavanje glasa mogao bi smanjiti potrebu za medicinskim transkripcionistima. Svatko tko radi u ovom području trebao bi tražiti načine za stjecanje dodatnih vještina, kao što je poznavanje računalnih programskih jezika, kako bi postao privlačniji kako se mogućnosti za zapošljavanje ograničavaju.
Fizička cestarina
Unos podataka zahtijeva fokus i koncentraciju, što može biti psihički iscrpljujuće i fizički izazovno. Za osobe koje cijeli dan sjede i tipkaju važno je paziti na dobro držanje, tipkati u ergonomski ispravnom položaju i praviti pauze za oči i ruke. Većina stručnjaka za ergonomiju na radnom mjestu sugerira da bi ljudi koji sjede za računalom dulje vrijeme trebali napraviti pauzu barem jednom na sat i odmaknuti se od računala. Vježbe istezanja ruku i tijela mogu pomoći u sprječavanju zdravstvenih problema poput sindroma karpalnog tunela.