Urtikarija pri vježbanju, također poznata kao alergija na tjelovježbu, stanje je u kojem pacijenti razvijaju urtikariju, ili koprivnjaču, kao odgovor na tjelesnu aktivnost. Ovaj simptom je povezan s dvije različite bolesti, kolinergičkom urtikarijom i anafilaksijom izazvanom vježbanjem. Bolesnici s kolinergičkom urtikarijom izbijaju u koprivnjaču svaki put kad im se tjelesna temperatura središta podigne. Ovo je obično blago stanje koje prolazi samo od sebe. Nasuprot tome, anafilaksija izazvana vježbanjem može biti opasna po život i nije izazvana promjenama tjelesne temperature.
Najčešće je urtikarija pri vježbanju povezana s bolešću koja se naziva kolinergička urtikarija. Bolesnici s ovim stanjem razviju reakciju kad god im tjelesna temperatura poraste iznad normalne, što se može dogoditi zbog vježbanja, povišene vanjske temperature okoline ili groznice. Bolest je najčešća kod ljudi u 20-im ili 30-im godinama.
Glavni simptom kolinergičke urtikarije je kožni osip koji se naziva urtikarija, stanje koje se obično naziva koprivnjača. Uz ovaj osip pojavljuju se mnoge male kožne lezije koje se sastoje od uzdignutih dijelova kože okruženih crvenilom. Često se osip pojavljuje iznenada i povezan je sa svrbežom, trnjenjem i bolom. Povremeno pacijenti mogu osjetiti i druge simptome kao što su vrtoglavica, otežano disanje, mučnina i povraćanje.
Tipično, dijagnoza urtikarije pri tjelovježbom u kombinaciji s kolinergičkom urtikarijom postavlja se na temelju kliničke anamneze. Iako su dostupni neki testovi koji pomažu u postavljanju dijagnoze, liječnici se obično oslanjaju na pacijentov opis simptoma i poticanja događaja. Temelj liječenja ovog stanja je uzimanje lijekova iz klase antihistaminika. Bolesnici bi također trebali izbjegavati trajna stanja za koja je poznato da izazivaju urtikariju, kao što je naporna tjelovježba. U većini slučajeva ovo stanje se povlači unutar deset godina od postavljanja dijagnoze, a pacijenti više ne moraju uzimati lijekove niti izbjegavati određene situacije.
Rijetko urtikarija pri vježbanju može signalizirati da će se razviti teže stanje koje se naziva anafilaksa pri vježbanju. Bolesnici s anafilaksijom pri tjelovježbi imaju mnogo teže simptome od bolesnika s kolinergičkom urtikarijom. Oba stanja uzrokuju osip na koži s povezanim svrbežom. Anafilaksija pri vježbanju, međutim, uzrokuje dodatne simptome uključujući crvenilo, oticanje lica, vrtoglavicu i umor. Uznapredovali slučajevi mogu uzrokovati ozbiljan nagli pad krvnog tlaka koji može dovesti do nesvjestice i kolapsa.
Liječenje urtikarije pri tjelovježbom povezane s anafilaksijom pri tjelovježbom uglavnom je potporno. Bolesnicima se može dati injekcija epinefrina kao trenutno ublažavanje. Mogu se opskrbljivati intravenskim tekućinama. Dodatno, ako je oteklina u predjelu vrata dovoljno ograničila sposobnost pacijenta da diše, može biti potrebna respiratorna podrška s dodatnim kisikom ili mehaničkom ventilacijom dok se pacijent ne oporavi.
Može biti teško razlikovati urtikariju pri tjelovježbom koja je povezana s kolinergičkom urtikarijom od one povezane s anafilaksijom pri naporu. Često je razlika očita retrospektivno, osobito ako pacijent razvije anafilaktičku epizodu opasnu po život. Jedan od načina za njihovo razlikovanje leži u razumijevanju okidača koji uzrokuju urtikariju. Kolinergička urtikarija je stimulirana bilo kakvim porastom tjelesne temperature, dok se anafilaksa pri naporu javlja samo kao rezultat vježbanja i nije povezana s tjelesnom temperaturom.