Eseji su oblici sastava koji su osmišljeni kako bi pružili informacije i dokazali tvrdnju. Jedna vrsta, uzročno-posljedični esej, tvrdi da uzročno-posljedična veza postoji između dva različita događaja. Drugim riječima, okolnosti događaja A dovele su do događaja B. Druga vrsta uzročno-posljedičnog eseja je ona u kojoj se raspravlja o višestrukim posljedicama iz jednog uzroka, ili obrnuto.
Općenito govoreći, uzročno-posljedični esej često ima oblik pisanja eseja od pet pasusa. Stoga bi esej mogao započeti uvodnim odlomkom koji daje opći pregled teme i daje narativni nacrt za rad. Ako je esej uvjerljive prirode, glavna rečenica u ovom odlomku često će se sastojati od izjave teze koja iznosi neku tvrdnju, kao što je povezivanje uzroka s posljedicom. Iako točan broj srednjih odlomaka može varirati, tijelo rada rezervirano je za razradu općih informacija danih u uvodu nudeći istraživačke činjenice, citate i analizu. Posljednji odlomak u ovoj vrsti eseja obično će pružiti sažetak glavnih točaka eseja, dok nudi neke zaključne misli.
Prvi ključni korak u sastavljanju uvjerljivih uzročno-posljedičnih radova je utvrđivanje uzroka. To uključuje pružanje detaljnog izvještaja o događaju. Na primjer, ako je pojedinac želio tvrditi da je bombardiranje pomorske baze Pearl Harbor dovelo do ulaska Sjedinjenih Država u Drugi svjetski rat, onda pisac prvo mora detaljno opisati okolnosti i stvarne događaje bombardiranja.
Zauzvrat, pisac mora utvrditi krajnji rezultat, odnosno učinak. Uzimajući gornji primjer, pisac bi ocrtao kada i kako su Sjedinjene Države ušle u rat. Mogla bi se dati i kratka pozadina samog rata.
Najveći dio uvjerljivog eseja uzrok-posljedica uključuje povezivanje uzroka s posljedicom. Ovaj proces podrazumijeva istraživanje i prikupljanje što više faktora povezivanja. U idealnom slučaju, svaki faktor povezivanja trebao bi biti sadržan u vlastitom odlomku ili odjeljku. Za primjer Pearl Harbora, odlomak bi mogao biti posvećen pitanjima kao što su negodovanje javnosti i vladina politika u vezi s inozemnom agresijom, među ostalim čimbenicima. Fokus u ovim odjeljcima je na dokazivanju da je poticajni događaj doveo do učinka iznad svih drugih mogućih uzroka.
Dok uzročno-posljedični esej može imati oblik uvjeravanja, ova vrsta eseja može funkcionirati i kao esej s objašnjenjem. Za ovu vrstu formata, pisac bi mogao poduzeti događaj ili radnju – poput sloma američke burze 1929. – i detaljno opisati sve učinke tog događaja. Kao takav, esej o krahu burze mogao bi objasniti ekonomska, politička i kulturna događanja koja su se dogodila nakon tog događaja. Uz objašnjenje više učinaka, uzročno-posljedični esej također može opisati nekoliko uzroka za događaj ili radnju. Esej o padu tržišta mogao bi stoga detaljno opisati brojne čimbenike koji su pridonijeli krahu.