Uzrok gube, također poznat kao Hansenova bolest, stoljećima je izmicao medicinskoj praksi. Dok su neki smatrali da je bolest prokletstvo ili Božja kazna, pravi uzrok gube leži u dvije vrste bakterijske infekcije. Otkako je ovo otkriće došlo u 20. stoljeću, razvijeni su antibiotici koji mogu liječiti i izliječiti bolest u ranim fazama.
Guba postoji u ljudskoj populaciji tisućama godina. Pisani izvještaji o bolesti datiraju najmanje iz 6. stoljeća prije Krista i dolaze iz različitih kultura diljem svijeta. Izraziti simptomi bolesti, koji uključuju izobličenje, slabost i uništenje živčanog i mišićnog tkiva, dugo su učinili žrtve bolesti metom za izolaciju i zlostavljanje. Iako je bolest bolje shvaćena u suvremenom svijetu, ona je i dalje ozbiljno stanje koje zahtijeva hitno liječenje.
Jedna od velikih poteškoća u izolaciji uzročnika gube je iznimno dugo razdoblje inkubacije bolesti. Dok neki pacijenti mogu manifestirati simptome unutar nekoliko tjedana nakon izlaganja, drugi možda neće pokazivati nikakve znakove bolesti dulje od desetljeća. Povijesno gledano, ova nedosljednost u razvoju simptoma učinila je medicinskim znanstvenicima gotovo nemogućim da pronađu izvor bolesti i razumiju kako se širi; tek se razvojem mikroskopskih studija i moderne antibiotske terapije mogao otkriti pravi uzrok gube.
Uzročnik gube može biti jedna od dvije bakterije, Mycobacterium leprae i Mycobacterium lepromatosis. Obje bakterije potječu iz iste obitelji kao i tuberkuloza, a neki se slučajevi gube mogu klasificirati kao tuberkulinske infekcije, ovisno o simptomima. Vjeruje se da se infekcija prenosi udisanjem respiratornih izlučevina, poput sluzi ili sline. U nekim slučajevima, bakterije se također mogu prenijeti sa životinja na ljude, ponajviše s armadila.
Iako je bakterija jedini poznati uzrok gube, nekoliko čimbenika rizika može povećati mogućnost infekcije. Visoki slučajevi bolesti povezani su s ekstremnim razinama siromaštva i rezultirajućim nedostatkom odgovarajućih sanitarnih uvjeta ili čiste vode za piće. Također ima tendenciju da se nerazmjerno nalazi u tropskim ili suptropskim klimama, iako se može pojaviti i drugdje. Najvažniji čimbenik rizika za gubu može biti prisutnost određenih gena za koje se zna da su osjetljivi na bolest. Prema nekim stručnjacima, manje od 10% svjetske populacije može posjedovati ove gene, što znači da će većina ljudi biti potpuno imuna na bolest.