Vanadij je metalni element s atomskim brojem 23 i simbolom V. U periodnom sustavu elemenata nalazi se u skupini 5, a u razdoblju 4 između titana i kroma. Naziva se “prijelaznim metalom”.
Vanadij je mekan, duktilni element. Opisuje se kao srebrnobijele boje, ili, kada je u prahu, kao svijetlo siva sa srebrnastim sjajem.
Iako se vanadijevo otkriće često pripisuje švedskom kemičaru Nilsu Gabrielu Sefströmu, u stvari je pronalazač bio španjolski profesor mineralogije Andrés Del Rio, koji je 1801. godine pronašao element u Meksiku i nazvao ga eritronij. Uvjeren da to nije ništa novo, Del Rio je odustao od svog zahtjeva, a Sefstrom dobiva kredit. Njemački kemičar Friedrich Wöhler je 1831. dokazao da su otkrića identična.
Vanadij je dobio ime po nordijskoj božici koja se također zove Freyja, koja je članica grupe božanstava Vanir. Ona je božica smrti i ljubavi, braka i plodnosti.
Uvijek pronađen u kombinaciji s drugim elementima u mineralima, ugljenu i nafti, vanadij se koristi i u legiranom i u nelegiranom stanju. Kopa se u Sjedinjenim Državama u Arizoni, Utahu i Coloradu, kao iu Africi, Peruu i Venezueli. Godišnje se proizvodi oko 7,000 tona.
Vanadij ima brojne namjene. Koristi se za povećanje čvrstoće i žilavosti čelika, prvenstveno u stvaranju željezne legure ferovanadija. Čelik se, na primjer, koristi u mlaznim motorima. U spojevima V205 i NH4VO3, koji su oksidacijski katalizatori, vanadij nalazi primjenu u kemijskoj industriji. Vanadijev pentoksid se također koristi kao fiksator boje i boje.
Nedavne studije istražuju može li vanadij imati ulogu u snižavanju razine šećera u krvi ljudi koji imaju dijabetes. Druge studije su nagovijestile da vanadij može imati ulogu u formiranju kostura kod životinja. U normalnoj prehrani dnevno se konzumira između 10 i 60 mcg vanadija.