Vaskularna stenoza je izraz koji se koristi za opisivanje sužavanja krvnih žila. Najčešće, sužavanje krvnih žila nastaje kao posljedica ateroskleroze unutar arterija, žila koje nose krv iz srca za opskrbu tijela. Ateroskleroza ili otvrdnuće arterija je proces u kojem se masnoće, stanice i druge tvari nakupljaju unutar stijenki arterija tvoreći takozvane plakove. Ovi ateromatozni plakovi čine stijenke arterije tvrđima i debljima, pa krvna žila postaje uža i manje fleksibilna, što otežava protok krvi. Vaskularna stenoza obično zahvaća arterije u mozgu, srcu i nogama i, kada je teška, uzrokuje smrt tkiva, što rezultira stanjima kao što su moždani i srčani udari.
Nenormalno sužavanje arterija uzrokovano aterosklerozom može utjecati na arterije u nogama, osobito one koje opskrbljuju mišiće potkoljenice. To može dovesti do stanja poznatog kao intermitentna klaudikacija, gdje se u ranim fazama osjećaju grčeviti bolovi u listovima nakon hodanja određene udaljenosti. Bol nestaje nakon nekoliko minuta mirovanja. Ako bolest napreduje, bol se javlja i u mirovanju, a mogu se pojaviti čirevi na nogama, pa čak i gangrena prstiju i stopala.
Vaskularna stenoza arterija u srcu može dovesti do stanja koje se naziva angina, gdje se tijekom vježbanja osjeća bol u prsima. Opet, mirovanje obično uzrokuje da bol nestane u kratkom vremenu, iako postoji mogućnost da se arterija potpuno začepi. U tom slučaju bol postaje jaka i trajna, s mogućnošću širenja na ruku ili vrat, a dolazi do srčanog udara u kojem dio srčanog mišića odumire.
Kada su arterije u mozgu zahvaćene vaskularnom stenozom, to može prekinuti dotok krvi u dio moždanog tkiva ili dovesti do pucanja male krvne žile, s krvarenjem u mozak. Bilo koji od ovih događaja rezultira moždanim udarom, gdje dio moždanog tkiva odumire, uzrokujući niz mogućih simptoma uključujući paralizu, ukočenost i probleme s govorom, vidom, kretanjem i ravnotežom. Stenoza karotidne arterije, koja je sužavanje velikih arterija na vratu, također može smanjiti opskrbu mozga krvlju i dovesti do moždanog udara.
Ako stenoza postane dovoljno jaka da izazove moždani ili srčani udar, bit će potrebno hitno liječenje u bolnici. Prevencija je važna, a napredovanje stenoze može se zaustaviti i izgledi poboljšati prestankom pušenja, gubitkom težine, zdravijom prehranom i više vježbanja. Lijekovi su dostupni za liječenje stanja kao što su angina i intermitentna klaudikacija, a operacija se ponekad koristi za zaobilaženje ili proširenje blokiranih arterija. Također je korisno liječiti bilo koja druga stanja koja pogoršavaju vaskularnu stenozu, poput visokog krvnog tlaka i dijabetesa.