Vaskularna upala potencijalno je ozbiljno zdravstveno stanje koje karakterizira nakupljanje ateroma plaka unutar arterijskih stijenki tijela. Uobičajeno nazvana ateroskleroza, ova upala je progresivno stanje koje se razvija s različitim čimbenicima koji mogu biti genetskog, bihevioralnog ili prehrambenog porijekla. Liječenje ovog stanja koje se može kontrolirati često uključuje promjene načina života zajedno s lijekovima na recept kako bi se stabiliziralo nečije stanje i spriječilo daljnje nakupljanje arterijskog plaka.
Aterosklerozu karakterizira nakupljanje ateroma plaka unutar tjelesnih arterija. Aterom je masna tvar koja oblaže oslabljene arterijske zidove gdje je došlo do oštećenja. U nastojanju da se izliječi, trombociti će se općenito skupiti na tim oslabljenim područjima, lijepeći se za masni plak. Iako arterijsko tkivo može biti ojačano i ojačano akumulacijom trombocita i plaka, cjelokupna arterijska funkcija postaje ugrožena.
U prisutnosti vaskularne upale, arterijski prolazi se sužavaju i protok krvi postaje ograničen, ugrožavajući zdravlje okolnih tkiva i organa koji ne primaju hranjive tvari koje isporučuje oksigenirana krv. Ne samo da je cirkulacija ugrožena arterijskim sužavanjem, već se komadići arterijskog plaka mogu odvojiti i ući u krvotok. Nakon što plak uđe u krvotok, može otputovati u druge dijelove tijela, poput mozga ili srca, nakupljajući na tom putu dodatne trombocite koji doprinose stvaranju krvnih ugrušaka. Krvni ugrušak ne samo da narušava cirkulaciju i funkciju arterija, već može povećati nečiji rizik od oštećenja ili zatajenja organa, srčanog i moždanog udara.
Postoji nekoliko čimbenika koji mogu doprinijeti nastanku i napredovanju vaskularne upale. U nedostatku definitivnog, poznatog uzroka, čimbenici ponašanja kao što su pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola i letargija mogu stvoriti idealne uvjete koji potiču nakupljanje arterijskog plaka. Smatra se da osobe s hipertenzijom ili visokim kolesterolom imaju povećan rizik za razvoj vaskularne upale.
Često zahvaćajući glavne arterije u cijelom tijelu, simptomi povezani s ovim stanjem mogu varirati po težini i, ovisno o pojedincu, mogu se pojaviti u lokaliziranim područjima. Oni s blagim do umjerenim arterijskim suženjem mogu ostati asimptomatski, što znači da uopće ne osjećaju simptome, sve dok se ne stvori blokada koja ugrožava cirkulaciju ili funkciju organa. Ovisno o mjestu upale, pojedinci mogu osjetiti obamrlost, slabost ili bol. Ostali znakovi mogu uključivati ugroženu neurološke i motoričke funkcije te gubitak mišićne funkcije ili koordinacije.
Sniženi krvni tlak zbog suženja arterija općenito će se manifestirati oslabljenim pulsom u zahvaćenom području. Tijekom fizičkog pregleda, liječnik može otkriti dodatne znakove stetoskopom koji mogu uključivati prisutnost aneurizme ili modrice. Otkrivanje bilo kakvih znakova koji ukazuju na ugrožen protok krvi obično će potaknuti niz dodatnih testova.
Ovisno o zahvaćenom području, može se naručiti niz slikovnih pretraga, uključujući kompjuteriziranu tomografiju (CT) i ultrazvuk. Krvni testovi mogu se primijeniti za procjenu razine kolesterola i glukoze u krvi, kao i za provjeru indikacija infekcije ili bolesti. Ako vaskularna upala utječe na kardiovaskularnu funkciju, može se provesti test stresa, angiogram i elektrokardiogram (EKG) kako bi se procijenila električna vodljivost te cjelokupno stanje i funkcionalnost srčanog mišića.
Promjene u načinu života, uključujući prestanak pušenja i usvajanje odgovarajućeg režima vježbanja za promicanje mršavljenja, općenito se preporučuju osobama s vaskularnom upalom. Također se predlaže provođenje zdrave prehrane za snižavanje kolesterola i smanjenje nakupljanja ateroma. Također se mogu propisati lijekovi koji pomažu u snižavanju kolesterola i krvnog tlaka, inhibiraju zgrušavanje krvi i smanjuju zadržavanje tekućine. Ozbiljne arterijske blokade mogu zahtijevati operaciju za ublažavanje nakupljanja plaka, bilo postavljanjem stenta ili arterijskom premosnicom kako bi se obnovio pravilan protok krvi.