Ventrikul je komora srca koja pumpa krv iz organa. Sakuplja krv iz atrija, druge vrste komore u srcu. Ventrikule su veće i mišićavije od atrija i mogu izdržati veći krvni tlak. Ljudi imaju srca s četiri komore, s desnom i lijevom komorom, te desnom i lijevom pretkomorom.
Lijeva klijetka je veća od desne klijetke, jer je odgovorna za pumpanje krvi po cijelom tijelu, dok desna klijetka pumpa krv samo u pluća, gdje je oksigenirana. Put krvi kroz srce počinje tako što deoksigenirana krv iz tijela ulazi u desni atrij. Zatim teče u desnu klijetku i pumpa se u pluća. Krv oksigenirana iz pluća ulazi u srce kroz lijevi atrij i pumpa se u aortu kroz lijevu klijetku. Aorta je najveća arterija u tijelu, a odatle se oksigenirana krv distribuira u cijelo tijelo kroz krvožilni sustav.
Srčano mišićno tkivo ventrikula razlikuje se od svih ostalih mišićnih tkiva u tijelu. Kombinira značajke skeletnih mišića odgovornih za voljno kretanje tijela i nehotice kontroliranih glatkih mišića organa. Kao i skeletni mišić, srčani mišić je prugast ili formiran od traka zvanih sarkomeri koji mu pod mikroskopom daju prugasti izgled. Također ima više jezgri po stanici, poput skeletnih mišića, ali za razliku od glatkih mišića. Istodobno, srčani mišić je poput glatkih mišića po tome što ga nehotice kontrolira autonomni živčani sustav.
Otkucaji srca su uzrokovani kontrakcijom i opuštanjem ventrikula. Kada se opuste, dopuštaju krvi da uđe iz atrija, a kada se skupe, pumpaju krv iz srca. Kontrakcija je poznata kao sistola, dok se opuštanje naziva dijastola. Kardiologija mjeri učinak ventrikula kroz njihov volumen krvi na kraju sistole i dijastole, kao i kroz volumen i postotak krvi ispumpane pri svakom otkucaju.