Vinogradarstvo je nauka o uzgoju grožđa, pri čemu je primarni fokus ono koje se koristi za proizvodnju vina. Uključuje proučavanje odabira vinove loze, stilova navodnjavanja, tehnika sadnje, upravljanja štetnicima i bolestima, optimalne berbe i još mnogo toga. U vinogradarstvo je uključeno sve što se grožđu može dogoditi prije početka procesa proizvodnje vina.
Svaki aspekt uzgoja grožđa ima veliki utjecaj na kvalitetu gotovog vina. Ljudi koji se bave vinogradarstvom nazivaju se vinogradarima i obično blisko surađuju s vinogradima i uzgajivačima grožđa kako bi osigurali najfinije grožđe koje će zauzvrat stvoriti najbolje moguće gotovo vino.
Ogroman je broj čimbenika koji mogu utjecati na uzgoj grožđa, a vinogradarstvo nastoji manipulirati njima kako bi se u velikim količinama proizvelo što kvalitetnije grožđe. Sve počinje odabirom prave loze, budući da različite vrste grožđa daju različite vrste vina. Često postoje detaljnije varijacije među određenim vrstama grožđa koje utječu na suptilne razlike u okusu i kvaliteti koje se obično nalaze među različitim verzijama iste vrste vina.
Tehnike sadnje također utječu na to kako će biti grožđe, što znači da će ista loza uzgojena u različitim uvjetima proizvoditi različito grožđe. Vinogradarstvo razmatra čimbenike kao što su tip tla, položaj polja, izloženost suncu, korištenje sustava za treniranje vinove loze i drugi čimbenici. Uz poznavanje željenih kvaliteta grožđa, vinogradar može odabrati i primijeniti specifične tehnike sadnje kako bi pokušao postići željeni rezultat. Na primjer, izbor nagnutog polja umjesto ravnog može optimizirati količinu sunca koju vinova loza prima, kao i osigurati bolji protok zraka kako bi se izbjegla moguća smrzavanja. To će utjecati na ravnotežu slatkoće u ubranom grožđu.
Vinogradarstvo također koristi navodnjavanje kako bi utjecalo na kvalitetu grožđa. Navodnjavanje je vrlo važno, vinovoj lozi je potrebna odgovarajuća količina vode za pravilan razvoj. Vinova loza koja prima previše vode će iverkati. Na kvalitetu grožđa negativno će utjecati i jaka kiša koja se previše približi vremenu berbe. Također treba uzeti u obzir drenažu nakon zalijevanja, jer tlo koje je predugo zasićeno može oštetiti korijenski sustav i vinovu lozu.
Tehnike berbe također se mogu koristiti za poboljšanje konačnog rezultata. Tehnika koja se zove zelena berba zapravo zahtijeva berbu određenog broja grožđa dok je još malo i zeleno. Smatra se da to omogućuje vinovoj lozi dodatnu energiju i resurse za preostalo grožđe, kako bi ono bilo veće i okusnije, dajući bolje vino.
Drugi vitalni aspekt vinogradarstva je upravljanje štetnicima i bolestima. Brojni su kukci i drugi štetnici koji napadaju vinovu lozu i mogu uništiti grožđe, no pesticide treba koristiti oprezno. Postoje i brojne bolesti kao što je coulure, koje mogu uzrokovati nerazvijeno opadanje grožđa s trsa ili razne vrste truleži i plijesni. Vinogradari nastoje spriječiti ove bolesti, te svesti na najmanju moguću mjeru eventualne posljedice kada se pojave kako bi sačuvali što više grožđa za proizvodnju vina.