Proizvodnja vina, koja je započela prije tisuća godina u Iranu, otprilike 6000 godina prije Krista, bila je preteča onoga što je danas poznato kao vinska industrija. Industrija je nastala kako je potražnja za vinom rasla i širila se. Rastu vinske industrije doprinijela je činjenica da se vino ne konzumira samo u svrhu užitka, već i kao dio vjerskih službi i obreda.
Iako je vinska industrija profitabilna, u konačnici je to industrija koju kontroliraju vremenske prilike i sile prirode. Kada je vrijeme u vinogradarskim regijama povoljno, nesmetano se proizvode popularne sorte. Međutim, kada je vrijeme loše, to će uvelike utjecati na okus vina koje će se proizvoditi, što će zauzvrat utjecati na vinsku industriju.
Izvorno su u Europi dominirali vinogradi. Ti su vinogradi postojali već godinama i smatrani su svetima. Vino proizvedeno bilo gdje, ali u tim odabranim vinogradima nije se gledalo. Sada vinska industrija cvjeta, raste i širi se diljem svijeta. Omiljena vina potječu iz Australije, Čilea i Sjedinjenih Država, da spomenemo samo neke.
Vina, barem ona europske baštine, razvrstana su uglavnom prema regiji podrijetla. Ona vina koja ne dolaze iz Europe ne klasificiraju se prema regiji, već prema kombinaciji grožđa koja se koristi za njihovu proizvodnju. Tako je lakše razumjeti koja će vrsta aroma biti prisutna u vrijeme kušanja.
Nadalje, vina se klasificiraju po kvaliteti. Na primjer, stolno vino smatra se najnižom kvalitetom vina. Nije pjenušavo vino i ima 14 volumnih postotaka alkohola. S druge strane, vina veće vrijednosti poznata su kao kvalitetna vina. Ova vina imaju širok raspon alkohola.
Vinska industrija danas uključuje mnoge regije, gdje je nekada bila ograničena na Europu. Vina koja se proizvode i prodaju unutar industrije kreću se od najjeftinijih, koja se mogu naći u kutiji ili s poklopcem na navoj, pa sve do iznimno skupih. Koju god vrstu vina odabrali, unatoč njegovoj cijeni ili klasifikaciji ili standardima vinske industrije, to je isključivo osobni izbor.