Postoji sedam vrsta vodene paprati, od kojih sve pripadaju rodu biljaka Azolla. Ove neobične biljke niskog rasta ne izgledaju nimalo kao tradicionalne paprati, već više nalikuju mahovini, s vrlo malim i dlakavim ovalnim listovima. Vodena paprat poznata je i kao vilinska mahovina, paprat od komaraca i paprat paprat. Mogu se naći kako rastu na površini sporih ili mirnih slatkih voda, s rizomima koji rastu i šire se pod vodom.
Biljke vodene paprati mogu se brzo formirati u velike kolonije i mogu potpuno prekriti manja vodena tijela. Izuzetno brzo rastu, a poznato je da su se više nego udvostručili u samo nekoliko dana. Iz tog razloga, sade se na poplavljenim rižinim poljima u Aziji, gdje pomažu apsorbirati višak vode, a također drže korov pod kontrolom. Kako paprati trunu, one također dodaju potrebni dušik u polja s rižom. Vodene paprati neće uspjeti u vrlo hladnoj vodi. U hladnoj klimi često se uzgajaju zbog svog ukrasnog izgleda i često se šire van kontrole.
Rast ove vodene paprati poput prostirke može postati ozbiljan problem. Na nekim se mjestima smatra štetnim invazivnim korovom. U mnogim područjima SAD-a zabranjena je prodaja ovih biljaka; nikada se ne smiju saditi u otvorenim vodama na ovim prostorima. Rast je toliko gust da komarci ne mogu prodrijeti kroz paprati kako bi položili jaja u vodu, zbog čega je poznata i kao paprat od komaraca.
Vodena paprat se često koristi kao hranjiva hrana za stoku, uključujući svinje, kokoši i krave. Biljke su bogate vitaminima i mineralima te sadrže mnoge potrebne aminokiseline. Kada jedu ove paprati umjesto uobičajene komercijalne hrane, otkriveno je da kokoši nesu više jaja, a krave proizvode više mlijeka. Uzgajaju se i kao hrana za škampe i ribu hranu, a ljudi ih ponekad konzumiraju u salatama. Osušene vodene paprati su u prahu i prodaju se u nekim trgovinama prirodne hrane kao dodatak.
Vodene paprati ne proizvode sjemenke, već se razmnožavaju sporama koje se nalaze na donjoj strani paprati. Kako se paprati osuše, spore će otpasti s biljaka. Mogu se raširiti po površini tla bogate kompostom i staviti pod jaku svjetlost. Obično im treba nekoliko tjedana da niknu, stvarajući zeleni film koji će se uskoro pretvoriti u tisuće sićušnih novih biljaka.