Održavanje globalne trgovine je imperativ. Važno je da imamo proces u kojem se vrijednost valute koju izdaje neka zemlja može usporediti s onom druge zemlje. Ovaj proces određivanja tečaja valute naziva se vrednovanje valute.
U prošlim godinama, proces vrednovanja valute imao je tendenciju da počiva na kriterijima kao što je količina zlatnih poluga koje drži riznica određene zemlje. Jednostavno rečeno, što je više zlata pri ruci, smatralo se da je valuta sigurnija. Vrijedilo bi više kada bi se zamijenilo za valutu koju je izdala država koja posjeduje manje rezerve zlata. Ovaj kriterij, koji se često naziva zlatnim standardom, nije norma već gotovo jedno stoljeće. Danas postoji niz drugih čimbenika koji utječu na proces vrednovanja valute.
Danas će ovaj proces uključivati procjenu trenutne stope izvoza robe i usluga u druge zemlje, kao i uzimanje u obzir stope po kojoj se roba i usluge primaju iz drugih zemalja. Tijek trgovine ima izravan utjecaj na vrednovanje valute između bilo koje dvije zemlje. Uz korištenje trenutnog snimka stopa uvoza i izvoza robe i usluga, postoji i pokazatelj kako se kupuje valuta određene zemlje. Mnogi subjekti će kupiti valutu neke zemlje po njenom trenutnom tečaju, uz očekivanje da će ona porasti u vrijednosti u odnosu na druge valute. Ovo očekivanje, ako je usredotočeno na valutu jedne određene zemlje, postat će samoispunjavajuće proročanstvo, barem u kratkom roku, budući da potražnja tjera valutnu vrijednost određene zemlje prema gore.
Naravno, u obzir dolaze i drugi čimbenici. Prije svega, prirodne katastrofe mogu imati veliki utjecaj na proces vrednovanja valute. Zemlja koja više nije u mogućnosti izvoziti ključnu robu i usluge te se mora neko vrijeme oslanjati na uvoz kako bi obnovila unutarnje gospodarstvo nakon prirodne devastacije, doživjet će značajno smanjenje vrijednosti valute zemlje, barem kratkoročno. Kako se uvjeti u zemlji poboljšavaju, a ravnoteža između uvoza i izvoza postaje pravedna, valutna će vrijednost ponovno početi rasti.