Vruća kognicija obrađuje informacije prvenstveno kroz emocije i iskustva pohranjena u dugoročnom pamćenju. To bi se moglo nazvati motiviranim rasuđivanjem jer osoba koja koristi vruću spoznaju za vaganje nekoliko opcija može biti pristrana od prethodnih događaja. Vruća spoznaja može dovesti do trenutne odluke na temelju pozitivnih ili negativnih podražaja povezanih s osobnom emocijom. Nasuprot tome, hladna spoznaja uključuje namjeran proces korištenja činjenica i logike za donošenje odluka.
Znanstvenici su otkrili da vruća kognicija aktivira određeni dio mozga povezan s emocionalnim odgovorom. Zasebno područje mozga koje kontrolira racionalno rješavanje problema postaje aktivno kada se koristi apstraktno razmišljanje ili hladna spoznaja. Istraživači su promatrali te različite misaone procese u odnosu na moralne odluke i način na koji ljudi biraju političke kandidate.
Motivirano razmišljanje temeljeno na emocijama moglo bi objasniti zašto ljudi ignoriraju negativne informacije kada su u sukobu s odabranom opcijom. Jedna studija pokazala je da su odluke temeljene na emocijama ojačane jer su ljudi odbacivali nove podatke o političkim kandidatima koji su sadržavali negativne informacije. Ovi su sudionici istraživanja tražili informacije koje bi potkrijepile svoje neposredne dojmove, dok su malo vjerovali suprotnim dokazima.
Vruća spoznaja mogla bi predstavljati evolucijski, automatski odgovor koji se temelji na oponašanju vršnjaka unutar kulture. Emocionalne situacije koje izazivaju strah, na primjer, mogu biti pohranjene u nesvjesnom umu i potaknute sličnim događajima. Odluke temeljene na vrućoj spoznaji mogu izgledati impulzivno, ali i učinkovito izazvati trenutnu reakciju u kritičnim ili opasnim situacijama. Ti bi misaoni procesi mogli odrediti društvene stavove unutar određenih kulturnih skupina.
Psiholozi vjeruju da moralne odluke općenito proizlaze iz emocionalnih regija u mozgu. Kognitivno uzbuđenje temeljeno na emocijama moglo bi zamagliti prosuđivanje kada osoba donosi odluke. On ili ona mogu postati osjetljiviji kada mu se pruže informacije koje izazivaju uzbuđenje koje je doživjelo u prošlosti. Ovi se podaci mogu lako dohvatiti jer su detalji kodirani u memoriji.