Watsonov puls vodenog čekića karakterističan je medicinski znak koji je prvi opisao Thomas Watson, MD 1844. To je puls koji snažno pulsira, sličan je po prirodi udaranju vodenog čekića. Ovaj hiperdinamički puls nastaje kada se povećana količina krvi pumpa sa svakim udarcem lijeve klijetke, najveće komore srca. Također postoji smanjen otpor odljevu krvi, što dovodi do širenja raspona između najvećeg i najnižeg broja očitanja krvnog tlaka, koji se naziva pulsni tlak. Corriganov puls, nazvan po Sir Dominicu Corriganu, MD, odnosi se na puls vodenog čekića koji se detektira u karotidnoj arteriji, dok se Watsonov puls vodenog udara odnosi na puls koji se detektira periferno u ruci ili nozi.
Puls je ritmično lupanje krvotoka zbog otkucaja srca. Puls se može osjetiti na mnogim mjestima na ljudskom tijelu. Uobičajena mjesta za provjeru pulsa uključuju vrat, zapešće, unutarnju stranu lakta, iza koljena i blizu skočnog zgloba. Također se može utvrditi izravnom procjenom otkucaja srca pomoću stetoskopa. I brzina i kvaliteta pulsa otkrivaju temeljni status srca i krvnih žila.
Sistolička i dijastolička očitanja čine brojčane granice krvnog tlaka. Oni predstavljaju suprotne krajeve srčanog ciklusa i najvišu i najnižu razinu krvnog tlaka za danu osobu. Pulsni tlak pokazatelj je sile koju srce stvara svaki put kada se steže. U zdravih odraslih osoba, pulsni tlak u sjedećem položaju je približno 40, ali može porasti do 100 tijekom vježbanja. Neke studije pokazuju da pulsni tlak može biti bolji prognostički pokazatelj kliničkog ishoda nego samo sistolički ili dijastolički krvni tlak.
Mnogo je simptoma povezanih s pulsom vodenog udara, od kojih su najčešći slabost mišića i umor. Ostali povezani simptomi uključuju otežano disanje, oticanje donjih ekstremiteta i glavobolju. Pacijent može osjetiti bolove u prsima i lupanje srca. Srčana aritmija, nepravilni otkucaji srca, mogu se pojaviti zbog poremećene električne provodljivosti u srčanim komorama.
Puls vodenog udara najčešće je povezan s propuštanjem aortnog zalistka. Aortni zalistak je ventil koji inače sprječava da krv koja je ispumpana iz srca ponovno teče natrag u srce. Aortna regurgitacija ili curenje nastaje kada se zalistak ne zatvori kako treba, dopuštajući da krv curi natrag kroz njega. Kao rezultat toga, lijeva klijetka mora pumpati više krvi nego inače, s progresivnim širenjem zbog dodatnog opterećenja. Simptomi aortne regurgitacije mogu varirati od blagih do teških, a neki pacijenti nemaju simptome godinama.
Neka fiziološka stanja mogu uzrokovati puls vodenog udara, kao što su trudnoća, groznica i ekstremna tjeskoba. Druga medicinska stanja mogu uzrokovati povećani pulsni tlak, uključujući anemiju, hipertenziju i cirozu jetre. Može se pojaviti i kod hiperaktivne štitnjače. Abnormalne veze između arterija i vena, koje se nazivaju fistule, također mogu proizvesti ovaj puls.