Kao i sjevernoamerički Bigfoot, Yeti ili “Gnusni snjegović” je dvonožni hominid za koji se priča da postoji i predmet je proučavanja u kriptozoologiji. Za Yeti se kaže da nastanjuje planinske Himalaje u Nepalu i Tibetu, gdje je dugo bio dio lokalne legende za starosjedioce tog područja. U kasnom 19. stoljeću priče o Yetiju prvi put su došle do zapadnog svijeta. Do 1921. pojam “Gnusni snjegović” skovan je nakon što se izviđačka ekspedicija Kraljevskog geografskog društva Everest vratila u Britaniju s pričama o “Snježnom divljem čovjeku”, kako su im ispričali njihovi vodiči šerpe.
Početkom 20. stoljeća došlo je do povećanja broja viđenja Yetija od strane zapadnjaka koji su počeli s ekspedicijama na Himalaju. Do 1950-ih, interes za neuhvatljivo stvorenje dosegao je vrhunac, posebno zbog “Ekspedicije snjegovića” iz 1954. koju je organizirao britanski list Daily Mail, a koja je donijela fotografije Yetijevih prikaza koje su naslikali domoroci i fotografije otisaka stopala koje je napravila nepoznata životinja. Zanimanje je izazvao i članak u novinama te iste godine o navodnom primjerku kose Yetija. Uzorci dlake poslani su profesoru Fredericu Wood Jonesu na analizu i utvrđeno je da potječe od životinje koja se ne može identificirati. Druga analiza uzorka, ovaj put obavljena na navodnom uzorku Yetijevog izmeta 1959. godine, otkrila je da izmet sadrži nepoznatog parazita, što ukazuje na nepoznatu životinju domaćina.
Godine 1959. Yeti je dospio na naslovnice Hollywooda kada je glumac James Stewart navodno prokrijumčario ostatke onoga za što se govorilo da je ruka Yetija koji se izvorno čuvao u budističkom samostanu u Nepalu. Ostaci, koji su postali poznati kao “Pangboche ruka”, kasnije su analizirani i zaključeno je da su neandertalskog podrijetla. Godine 1960., jedan od prvih istraživača koji se popeo na Mount Everest, Sir Edmund Hillary, krenuo je na ekspediciju na Himalaju s izričitom svrhom prikupljanja dokaza o postojanju Yetija. Hillary se vratila s navodnim Yetijevim skalpom, koji se također čuvao u budističkom samostanu poput Pangboche Hand. Analizom je utvrđeno da je vlasište antilope nalik kozi koja živi u Himalaji, a kasnije je donirana Prirodoslovnom muzeju Sveučilišta Oxford.
Viđenja Yetija pripisuju se slučajevima pogrešnog identiteta s poznatim životinjama koje žive na Himalaji, kao što su tibetanski plavi medvjed, majmun Langur, himalajski crveni medvjed i ugroženi himalajski smeđi medvjed, koji može hodati uspravno. Drugi nagađaju da bi Yeti mogao biti preživjeli Gigantopithecus, ili čak ljudski pustinjak.