Pogreška naglaska se događa kada se značenje rečenice može shvatiti na dva različita načina ovisno o tome je li određena riječ naglašena. Često se pojavljuje u govoru, zabluda akcenta također se može jasno vidjeti u pisanim radovima. Ova se zabluda naziva naglaskom jer je Aristotelova izvorna definicija uključivala samo one rečenice s promjenjivim naglaskom na određenoj riječi. Moderne definicije, međutim, uključuju naglaske na cijelim riječima ili skupinama riječi.
Zabluda naglaska spada u kategoriju zabluda dvosmislenosti. Dvosmislenost dovodi do pogrešnih pretpostavki o datoj izjavi. Čitatelj ili slušatelj često se navodi da vjeruje da je izvorna izjava zapravo značila suprotno od onoga što je trebala značiti.
Ponekad se kaže da je to isključivo vokalni fenomen, a zabluda se također pojavljuje u pisanom obliku ili kada se govor ponovno tiska. Na primjer, znak koji oglašava besplatni proizvod velikim, podebljanim slovima, ali manjim slovima da je besplatan proizvod dostupan samo uz kupnju od 20 dolara primjer je zablude naglaska. Jedna skupina riječi je jako naglašena nad drugom, što čitatelja navodi na netočno uvjerenje.
Često će se izgovoreni komentar ili ispisati ili ponoviti bez željenog naglaska, što dovodi do pogrešno protumačenih izjava. Na primjer, ako netko drugog upita “jeste li uživali u ženskom plesu?” osoba koja je upitana mogla bi odgovoriti: “Uživam u vještim plesačima.” Bez ikakvog jasnog naglaska, ova se izjava može uzeti kao da. Ispitanik je uživao u plesu. Međutim, ako govornik naglasi riječ vještina, “Uživam u plesačima s vještinom”, odgovor završava niječan.
Zabluda također može izvući rečenicu iz konteksta. Na primjer, rekavši “bila je na vrijeme u utorak” kao odgovor na pitanje “Je li bila na vrijeme u utorak?” možda nema utjecaja na to je li “ona” inače na vrijeme za posao. Međutim, ako netko stavi naglasak na riječ “utorak” ili izostavi pitanje o određenom danu, čitatelj ili slušatelj može zaključiti da “ona” u rečenici obično nije na vrijeme.
U pisanju, zabluda naglaska može se izbjeći ili donijeti stavljanjem određenih riječi podebljanim ili kurzivom kako bi se promijenilo ili razjasnilo značenje rečenice. Naizmjenično, ostavljanje riječi koje bi trebale biti naglašene bez naglaska dovodi i do ove zablude. U govoru, namjerno ili nenamjerno ponavljanje izjava s naglaskom na razliku može dovesti do zablude naglaska.