Kada su znanstvene studije razotkrile inherentne opasnosti za javno zdravlje u transmasti, mnogi su se proizvođači prerađene hrane trudili pronaći prikladnu zamjenu. Trebali su pronaći oblik masti koji bi i dalje pružao produženi vijek trajanja djelomično hidrogeniranih ulja, ali ne bi sadržavao transmasne kiseline. Jedno rješenje je stiglo u obliku intereseterificirane masti, potpuno hidrogeniranog proizvoda s mnogim istim karakteristikama kao trans masti, ali kemijski bliže zasićenim mastima. Interesterificirana mast se proizvodi kroz proces koji se naziva intereserifikacija, koji preuređuje molekularnu strukturu masnih biljnih ulja.
Možda bi bilo korisno na pojam gledati kao na “inter-esterizirane masnoće”, budući da proces intereseterifikacije općenito utječe na spojeve poznate kao esteri u korištenim uljima. Kemija koja proizvodi intereseterificiranu mast je malo komplicirana, ali u suštini, prirodno biljno ulje poput uljane repice kombinira se sa stearinskom kiselinom i raznim alkilinskim katalizatorima. Komponente masti u ulju se kemijski mijenjaju kako bi postale zasićenije, slično kao umjetno pretvaranje margarina (djelomično hidrogeniziranog masnog proizvoda) u goveđu mast, zasićenu mast. Zainteresirana mast pruža najbolje od oba svijeta za proizvođače prerađene hrane – produženi rok trajanja i bolji osjećaj u ustima.
Problem s intereseterificiranom masnoćom za potrošače je u tome što je lijek na mnogo načina gori od bolesti. Smanjenje ili eliminacija štetnih trans masti trebalo je dovesti do sigurnijeg masnog proizvoda za opću potrošnju. Umjesto toga, intereseterificirana mast može biti čak i gora od djelomično hidrogeniranih proizvoda koje je zamijenila. Nedavne studije o učincima intereseterificirane masti na ljude otkrile su da intereserificirane masti imaju otprilike iste negativne učinke na HDL/LDL kolesterol kao i trans masti. Vjeruje se da zanimljiva mast snižava razinu dobrog HDL kolesterola dok podiže razinu lošeg LDL kolesterola.
Osim toga, intereseterificirana mast također je pokazala znakove podizanja razine glukoze za čak 20%, što bi moglo dovesti do razvoja preddijabetičkih stanja ili samog dijabetesa. Znanstvenici koji su proveli ove studije o intereseterificiranim mastima sugeriraju da bi dijeta koja bi sadržavala prethodno zloćudne zasićene masti u umjerenim količinama bila sigurnija od prehrane s visokim sadržajem intereseterificiranih masti. Iako intereseterificirana mast nije isto što i djelomično hidrogenirana ulja, neprirodno preuređenje molekula lipida stvara mnoge iste zdravstvene probleme kod potrošača. Kemijski gledano, intereseterificirana mast je alternativa zasićenim masnoćama koju su razvijači trans masti nadali stvoriti, ali nisu mogli. Vrijeme će pokazati hoće li se intereseterificirana mast suočiti s istom sudbinom kao i transmast koju zamjenjuje.